Putin uživa poverenje 78,3 odsto građana

Putin uživa poverenje 78,3 odsto građana

8 maja 2014

Editorial-Putins-return-upsets-the-reset-TJ13J2QI-x-largePutin kod većine građana Rusije izaziva pozitivne emocije, pre svega, poštovanje (43 odsto), zatim osećaj nade (34 odsto) i poverenja (31 odsto). Prema njemu se 16 odsto ispitanika odnosi sa simpatijom, a 11 odsto s divljenjem.

Većina građana Rusije karakteriše svog predsednika Vladimira Putina kao pametnog i umešnog, odlučnog i usredsređenog političara, pokazala je anketa Sveruskog centra za proučavanje javnog mnjenja (VCIOM).

„Putina Rusi opisuju, pre svega, kao pametnog i umešnog (21 odsto), kao odlučnog i usredsređenog (20 odsto) čoveka. Pre godinu dana takve odgovore je davalo 10 i 14 odsto.

Takođe, ispitanici smatraju da je on autoritetan vođa (12 odsto). Osim toga, 11 odsto anketiranih smatra da je Putin dobar, devet odsto – da je savestan i odgovoran, a osam odsto – da je dalekovid političar.

Pet odsto ispitanika smatra da je uravnotežen i uzdržan, zatim da je samouveren (pet odsto), preduzimljiv (5 odsto)“ – navodi se na sajtu VCIOM.

Kod Putina se građanima Rusije sviđa, pre svega, to što je on iskusan političar (44 odsto). A kod 43 odsto Rusa njihov predsednik izaziva simpatiju zbog toga što je pripojio Krim.

Više od trećine ispitanika (37 odsto) ističe njegovu energičnost i odlučnost, 27 odsto ceni kod njega dalekovidost.

Putin je čovek koji obezbeđuje stabilnost u zemlji – smatra svaki četvrti učesnik ankete (25 odsto), dok 24 odsto ispitanika smatra da on ima kvalitete vođe i sposobnost da predvodi ljude.

Da je Putin čovek koji je sposoban da uvede red smatra 22 odsto anketiranih.

Takođe, po mišljenju ispitanika, ruski predsednik je sposoban da postigne kompromis i objedini različite političke snage (17 odsto), dok 16 anketiranih smatra da je Putin principijelan čovek.

A 15 odsto ističe da ga poštuju i ljudi iz njihovog okruženja. Poštenje i nesebičnost Putina imponuje 12 odsto anketiranih.

Kao političar, Putin kod većine građana Rusije izaziva pozitivne emocije, pre svega, poštovanje (43 odsto), zatim osećaj nade (34 odsto) i poverenja (31 odsto). Prema njemu se 16 odsto ispitanika odnosi sa simpatijom, a 11 odsto s divljenjem. Kod 6 odsto učesnika ankete predsednik Rusije ne izaziva nikakve emocije, dok manjina ima prema njemu negativne emocije, uključujući nepoverenje ( odsto), razočaranje (tri odsto), skepsu (tri odsto).

Anketa VCIOM sprovedena je 19-20. aprila na uzorku od 1.600 ljudi u 130 naseljenih mesta iz 42 oblasti, pokrajine i republike Rusije. Statistička greška nije veća od 3,4 odsto.

Prema podacima Fonda za razvoj građanskog društva, u ovom trenutku ukupni rejting poverenja prema predsedniku Vladimiru Putinu iznosi 78,3 odsto. Njegov rad odobrava 77,5 odsto građana Rusije.

„Potreba za konzervativnom politikom postoji praktično u svim stratumima ruskog društva, suprotno tvrdnji liberalno nastrojenih kritičara predsednika RF Vladimira Putina“ – navodi se u istraživanju „Rusija i Rusi: samoidentifikacija i stanje nacionalne samosvesti“, objavljenom na sajtu fonda.

Učesnicima istraživanja je postavljeno pitanje za koju partiju bi glasali na izborima za Državnu Dumu ukoliko bi glasanje bilo održano u sledeću nedelju. Za Jedinstvenu Rusiju bi glasalo 47,7 odsto ispitanika.

Za Komunističku partiju Ruske Federacije bi glasalo 6,7 odsto, za Liberalno-demokratsku partiju Rusije – 4,9, a za Pravednu Rusiju – 3,6 odsto anketiranih. Na pitanje nije odgovorilo 14,2 ispitanika, dok je 15,6 odsto istaklo da ne bi učestvovali na izborima.

Takođe, rezultati istraživanja odražavaju mišljenje Rusa o savremenim socijalno-ekonomskim problemima u Rusiji, mogućnostima njenog razvoja i ocenu događaja u Ukrajini.

Istraživanje pokazuje da građani prilično pažljivo prate razvoj piolitičke situacije u Ukrajini. Gotovo 40 odsto ispitanika prati „pažljivo“, nešto manje od pola se „trudi da bude obavešteno, ali ne prati posebno“.

Smenu vlasti u Ukrajini Rusi ocenjuju pretežno negativno – 33,5 odsto anketiranih smatra da su demonstracije građana iskoristili nacionalisti, koji su „izvršili državni prevrat“, dok 32,4 odsto ispitanika smatra da su te nemire izazvali „specijalno obučeni bojovnici“.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *