RASPRODAJA U HRVATSKOJ: Prodaje se državna imovina, luke, auto-putevi…

RASPRODAJA U HRVATSKOJ: Prodaje se državna imovina, luke, auto-putevi…

10 oktobra 2013

ZagrebPoslednju banku u hrvatskim rukama, Hrvatsku poštansku banku kupiće Erste banka ili OTP, a za Kroacija osiguranje ponude su dali rovinjski Adris i poljski PZU.

To je samo prvi paket rasprodaje Hrvatske usvojen u vladi, a uskoro će na prodaju i „Kroacija erlajnz“, „Lutrija“, sve luke, od riječke do vukovarske, a traži se i koncesionar za auto-puteve. Kako je u toku i prodaja najboljih turističkih lokacija u Hrvatskoj, a u Zagrebu se razmišlja i o prodaji komunalnih preduzeća, poput „Čistoće“, očito je da Hrvatska ide na bubanj i da će u državnom vlasništvu ostati malo toga.

Loše u svemu tome je da je zaista reč o rasprodaji, po sistemu „ko da više“. Primera radi, zainteresovani za kupovinu Kroacija osiguranja ili Hrvatske poštanske banke, nude daleko manje nego što se očekivalo. Svi znaju koliko je budžet prazan i pokušavaju da dođu do izuzetno vredne imovine za što manje para.

A još lošije je što su se dosad, novi inostrani vlasnici privatizovane imovine, pokazali još lošiji od same države. Zato se i sadašnja prodaja svega i svačega doživljava više kao očajnički čin da država dođe do nekih para, nego kao dugoročno razmišljanje kako će se pokrenuti hrvatska ekonomija. U paničnoj potrazi za novim kreditima u Americi ministar finansija Slavko Linić nastoji da se dogovori za kreditne linije za sledeću godinu, kada Hrvatsku čekaju ogromne kamate na već podignute kredite, a uslovi za nova zaduženja su sve lošiji.

U prodaju će i „Petrohemija“, a neizvesna je i sudbina rafinerije u Sisku, jer MOL smatra da ona nije rentabilna i da je treba zatvoriti. Dogodi li se to, Sisak i Kutina našli bi se u neviđenim problemima, jer bi na ulici ostalo hiljade radnika u gradovima koji inače muče muku sa nezaposlenima.

ĆIRILICA U SABORU

Predlog koji su u četvrtak podneli saborski zastupnici, a kojim se traži odlaganje postavljanja dvojezičnih natpisa na zgradama javnih institucija u Vukovaru do narednog popisa stanovništva, hrvatska vlada je odbacila uz obrazloženje je da je takav zahtev suprotan odredbi Zakona o pravima nacionalnih manjina.

– Godine 2004. Hrvatska je sklopila nekoliko bilateralnih sporazuma kojima se obavezala da će štititi manjine, između ostalih i sa Srbijom i Crnom Gorom – kazao je tim povodom ministar uprave Arsen Bauk.

(Novosti)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *