РУСИ ТРАЖЕ АЉАСКУ НАЗАД: Петиција за враћање у састав Русије (ВИДЕО)

RUSI TRAŽE ALJASKU NAZAD: Peticija za vraćanje u sastav Rusije (VIDEO)

19 marta 2017

22373

Pitanje o povratku Aljaske u sastav Rusije povremeno se pokreće u ruskoj javnosti. Mnogi Rusi danas smatraju da je prodaja te zemlje Amerikancima bila posledica kratkovide politike cara Aleksandra Drugog i mnogi se nisu pomirili sa tim da je ta zemlja prodata budzašto.

Postoji i legenda u vezi sa ceremonijom predaje Aljaske Amerikancima. Bilo je to 18. oktobra 1867. godine u Novoarhangelsku, ruskoj prestonici Aljaske. Američka i ruska vojska su se postrojile pored stuba sa zastavom, sa kojeg je uz topovske salve počelo spuštanje ruske zastave. Međutim, zastava se zamrsila na samom vrhu. Svi pokušaji da je odmrse nisu dali rezultata, pa je jedan vojnik bukvalno strgao. Tek posle toga, nad Aljaskom je podignuta zastava SAD.

Takođe, za taj događaj se vezuje i još jedna legenda. Navodno, mornar se popeo na jarbol da odmrsi zastavu i nakon toga bacio ju je dole, a ona je slučajno pala pravo na ruske bajonete. To se smatralo lošim predznakom! Nakon toga su Amerikanci započeli rekviziciju zgrada u gradu, koji je dobio novo ime — Sitka.

Nekoliko stotina Rusa, koji nisu želeli da prime američko državljanstvo, bilo je prinuđeno da se evakuiše trgovačkim brodovima i u domovinu su stigli tek naredne godine.

Međutim, ni posle odlaska Rusa pravoslavna vera ovde se nije ugasila. Naprotiv, ojačala je.

Aljasku je, inače, otkrio ruski istraživač Vitus Bering 1741. godine. Prvo naselje su podigli Rusi 1783. na ostrvu Kodijaku. I danas na Aljasci ima mnogo spomenika koji ukazuju na rusku prošlost u toj zemlji. Poslednjih decenija ruskih doseljenika tamo gotovo da nema, ali je većina potomaka Rusa sačuvalo ruske tradicije i nosi ruska imena. Većina stanovništva, skoro 90 odsto njih, govori engleski jezik, ali se u jeziku lokalnih žitelja sačuvalo i oko 200 ruskih reči.

Oko 25 odsto stanovništva Aljaske su Indijanci, Eskimi i Aleuti. Najviše ima belih doseljenika koji su pohrlili u taj daleki deo sveta posle 1896. godine kada je tamo otkriveno zlato. Na teritoriji savremene Aljaske živi oko 90 indijanskih plemena i oni uživaju posebne privilegije, kao što su besplatno obrazovanje, zdravstveno osiguranje itd.

Najveći grad je Enkoridž, a prestonica je Džuno. Jedna od glavnih znamenitosti glavnog grada je ruska Crkva Svetog Nikolaja, izgrađena od drveta 1894. godine.

„Aljaska je otkrivena pre 250 godina, a 120 godina je bila ruska. Dakle, skoro polovina njene istorije je čvrsto povezana sa Rusijom. Zanimljivo je, međutim, da su u školama samo 3-4 lekcije posvećene ’Ruskoj Americi‘, sve ostalo vreme mi moramo da predajemo o tome kako su Indijanci stigli na tu zemlju, o raznim plemenima, o zlatu na Aljasci, o Drugom svetskom ratu na Aljasci, o ženama, psima i pošti na Aljasci. Ja sam četiri godine predavao istoriju Aljaske, i nisam radio po školskom programu, pa deca koja su kod mene učila znaju mnogo više od ostalih o toj istoriji koja se odnosi na ’Rusku Ameriku‘“, kaže za Sputnjik Anatolij Hmeljov, nastavnik istorije i turistički vodič, koji sa suprugom Žanom Leljčuk, profesorkom ruskog jezika, na Aljasci živi i radi već više od dve decenije.

Iako sve više turista posećuje Aljasku, Amerikanci malo znaju o životu svoje severne države. Većinu ljudi Aljaska asocira na carstvo leda i snega, surovu klimu, divlju prirodu, polarne noći, Eskime, zlato i naftu.

„To je neobična država za Ameriku. Aljaska je egzotika. Ovde dolaze turisti ne samo iz cele Amerike, već iz celog sveta. Nama je veoma smešno što oni dolaze na Aljasku, a u principu o njoj ne znaju skoro ništa, čak ni to da je deo Amerike. Postavljaju glupa pitanja, tipa koja se valuta koristi. Mi se smejemo i odgovaramo da primamo sve valute. To jest, Aljaska je u sastavu Amerike, ali živi neki svoj poseban život“, navodi profesorka Leljčuk.

Zbog surove klime i relativno kratkog vegetativnog perioda, ratarstvo je slabo zastupljeno na teritoriji Aljaske. Proizvedena hrana koristi se uglavnom unutar granica države. Za potrebe stanovnika uglavnom se uvozi hrana iz drugih država. Zaposlenost je najveća u industriji i od nje se izvlači najveći prihod. Industrija se svodi na eksploataciju prirodnih resursa, prevoz i transport, a sve značajnija grana privrede je i turizam.

Sa površinom od 1.518.775 kvadratnih metara, Aljaska je najveća i najnenaseljenija država SAD. Tamo živi tek nešto više od 700.000 ljudi.

Pitanje o povratku Aljaske u sastav Rusije naročito je postalo aktuelno posle prisajedinjenja Krima Rusiji. U ruskom narodu Aljaska je šaljivo nazvana „Ajs Krim“.

Pre tri godine, odmah posle krimskog referenduma, na sajtu Bele kuće osvanula je čak i peticija za secesiju Aljaske od SAD i njeno prisajedinjenje Rusiji. Desetine hiljada ljudi je potpisalo peticiju koja je nazvana „Vratiti Aljasku Rusiji“. Međutim, od cele priče nije ništa bilo, osim što se u medijima podiglo malo „galame“.

Bilo je i onih koji su tvrdili da će ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuti reviziju kupoprodajnog ugovora carske Rusije sa SAD, te da će od svoje Vlade tražiti da isti proglasi ništavnim i da je spreman da vrati pare Amerikancima, a da Aljasku uzme nazad.

Međutim, sve te glasine i spekulacije prekinuo je lično Putin.

„Faina Ivanovna, draga, šta će vama Aljaska?!“, pitao je Putin penzionerku koja mu je svojevremeno u televizijskoj emisiji „Direktna linija“ postavila pitanje da li postoje planovi da se Aljaska prisajedini Rusiji.

Predsednik je podsetio da je „Aljaska prodata u 19. veku“, a da su hiljade kvadratnih kilometara date za 7,2 miliona dolara u zlatu.

„To nije skupo“, dodao je.

„Mi smo severnjačka zemlja, 70 odsto naše teritorije pripada severnim i ekstremno severnim regionima. Da li je Aljaska na južnoj hemisferi? I tamo je takođe hladno. Ne budimo usijane glave. Ljudima bismo morali da damo veće plate za rad u otežanim severnim uslovima. Treba izračunati i budžetske troškove“, našalio se Putin i time stavio tačku na tu priču.

 (rs.sputniknews.com)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *