RUSI UJEDINJENI: Ako nema Putina, nema ni Rusije

RUSI UJEDINJENI: Ako nema Putina, nema ni Rusije

26 oktobra 2014

055594-putin-sochiPrvi zamenik šefa predsedničke administracije, Vjačeslav Volodin, iskoristio je frazu „Ako ima Putina – ima Rusije, ako nema Putina – nema Rusije“ kako bi objasnio osećanje skoro 90% ruskih građana, prenosi Dmitrij Badovski, šef instituta Društvenoekonomskih i političkih studija.

Prema rečima stručnjaka, u državama gde nacionalni lideri uživaju podršku manje od 20% stanovništva, veoma je teško shvatiti da je ruska odluka da se Krim prisajedini sa Rusijom rezultat referenduma koji je inspirisao čitavu državu. Takođe je teško, tvrdi stručnjak, da se shvati da je uvođenje sankcija Rusiji još više učvrstilo društvo.

„U ovom smislu, Volodinov govor bio je veoma važan i značajan za stručnjake, pošto je šef domaće politike Kremlja preslikao razmišljanja i osećanja građana države“, rekao je Badovski.

„Volodinova ideja je da skoro devet od deset Rusa zna i razume. Čini mi se da je, zahvaljujući Volodinovoj formuli, mnogo učesnika Valdaj kluba steklo bolje shvatanje o uzrocima koncenzusa u Krimu i Rusiji i političkom učvršćivanju ruskog predsednika“, dodao je stručnjak.

Zamenik državnog parlamenta Vjačeslav Nikonov veruje da su nedavni napadi na ruskog predsednika u zapadnim medijima bez presedana.

„Tokom nedavnih meseci, napadi ne samo na Rusiju, već i na ruskog predsednika prešli su svaku meru. Čitam američke novine svakog dana od 1976. godine i mogu da kažem da nikad ranije nije bilo tolikog pritiska na Rusiju i njenog vođu. Ipak, Rusija se nalazi pod pritiskom kada je jaka – to je glavni razlog zašto se to dešava“, rekao je Nikonov.

Prema Nikonovu, „pokušaj da se Putin rastavi od Rusije, uključujući teze opozicije da postoji Rusija i da postoji rusko vođstvo, zapravo je pokušaj da se naškodi Rusiji“.

Jedanaesti sastanak međunarodnog Valdaj kluba za diskusiju započeo je 22. oktobra. Više od stotinu političkih naučnika iz skoro 30 država učestvovalo je u radu kluba.

Glavna tema prvog dana diskusije bila je interna politika Rusije. Diskusija je započela pitanjem političkog naučnika, šefa Instituta svetske bezbednosti u Vašingtonu, Nikolaja Zlobina. On je pitao zamenika šefa predsedničke administracije, Vjačeslava Volodina, kako su zapadne sankcije uticale na domaću situaciju u Rusiji.

Volodin je rekao da su se oni, koji su mislili da će sankcije pocepati Rusiju, duboko prevarili. Prema njegovim rečima, Rusi su prilično svesni činjenice da „napad na Putina znači napad na Rusiju“.

Volodin se osvrnuo na rezultate nedavne ankete, koja je pokazala da 85% Rusa odobrava Putinovo delovanje, dok 66% Rusa ne vidi nijednog drugog predsedničkog kandidata koji bi 2018. godine mogao da zameni Putina.

Da zaključimo, Volodin naglašava ključnu tezu, koja po njegovom mišljenju opisuje trenutne osećaje ruskog društva: „Ako nema Putina – nema Rusije“.

Izveštaj šefa Međunarodnog instituta političke ekspertize, Jevgenija Minčenka, koji je proučavao ravnotežu sila u predsednikovom timu, rekao je da je ujedinjenje Krima i Sevastopolja sa Rusijom dozvolilo predsedniku da „značajno poveća svoj izborni rejting“ i da „spreči podelu elite“.

Kao rezultat, kumulativni uticaj predsednikovog unutrašnjeg kruga je porastao, a uvođenje sankcija od strane SAD i EU ujedinilo je sile oko ruskog vođe. Sa „oštrim porastom Putinovog rejtinga nakon ujedinjenja sa Krimom, tema trke naslednika u predsednikovom krugu je potpuno uklonjena“, zaključio je Minčenko.

(Webtribune.rs)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *