РУСИЈА СПРЕМА ЖЕСТОК ОДГОВОР: Руси подижу борбену готовост и гомилају наоружање у Црном мору!

RUSIJA SPREMA ŽESTOK ODGOVOR: Rusi podižu borbenu gotovost i gomilaju naoružanje u Crnom moru!

19 januara 2016

UKRAINE-SYRIA-CONFLICT-RUSSIA-MILITARY-USRuska vojska i mornarica u regionu Crnog mora raspoređuje dodatne snage i moderno naoružanje kao odgovor na planove NATO-a, piše ruska štampa pozivajući se na izvore u Ministarstvu odbrane.

Vojska planira da testira nove snage, infrastrukturu i oružje angažovane u regionima na granici sa Crnim morem, prenosi „Nova gazeta“. Vežba će uključivati zajedničko korišćenje različitih snaga na Kavkazu i na Crnom moru, dodaju oni.

Planovi da pojačaju sigurnost jugozapadne granice Rusije povezan je sa planovima NATO-a za jačanje vojnog prisustva u regionu Crnog mora, kao i sa stalnim naporima povećanja borbene sposobnosti ukrajinske vojske.

Glavni portparol Crnomorske flote kapetan Vjačeslav Trukačev rekao je novinarima da je više od 15 novih ruskih borbenih brodova tokom 2015. raspoređeno u Crnom moru. Od toga, dva nosača raketa i dve podmornice opremljene su najmodernijim krstarećim raketama opsega do 3.000 km koje su nedavno pokazale svoju efikasnost u napadima na položaje terorista u Siriji.

Pres-služba Južne vojne oblasti Rusije dodaje da su jedinice angažovane na području severnog Kavkaza i Rostovske oblasti opremljene borbenim avionima koji mogu da kontrolišu celu teritoriju Crnog mora. Pored toga, dve brigade raspolažu raketama koje imaju domet od 500 km i mogu da prodru bilo koji od postojećih sistema protivraketne odbrane.

U avgustu 2015, Ukrajina je bila domaćin vojne vežbe u Crnom moru sa NATO snagama, uključujući 2.500 vojnika i oko 150 vojnih vozila, od ratnih brodova i helikoptera do oklopnih vozila. Tada je rusko Ministarstvo inostranih poslova izdalo saopštenje u kojem kritikuje ratne igre i vojno prisustvo SAD na ukrajinskoj teritoriji, kao kršenje Minskog sporazuma — sporazum i plan za mirno rešavanja sukoba u Donbasu.

Sprema li se Rusija za rat sa NATO-om?

Poznati vojni analitičar TASS-a, Viktor Litovkin kaže da se Rusija, reorganizacijom Armije, priprema da predupredi rat sa NATO-om, kako niko od zapadnih „usijanih glava“ ne bi došao u iskušenje da testira rusku odbranu.

Rusija će, kako je izjavio ministar odbrane Sergej Šojgu, ove godine da formira tri nove divizije. U skladu sa tim, planira se uređivanje rejona za trajno razmeštanje jedinica, opremanje poligona, smeštaj za tehniku i izgradnja kasarni. Eksperti smatraju da je koncentracija trupa na zapadu države deo priprema za rat s NATO-om.

U okviru vojne reforme Ruske vojske, koja je započeta 2009. godine doneta je odluka o reorganizaciji tenkovskih i motostreljačkih divizija kopnene vojske u kompaktnije brigade.

Faktički, radilo se o odustajanju od sovjetske strukture tipa „četa – puk – divizija“, nasleđene iz vremena masovnih tenkovskih operacija u II Svetskom ratu.


„NATO želi da prodre u rusku sferu uticaja“

Po dolasku Sergeja Šojgua na čelo Ministarstva reforma je krenula u drugom pravcu. Agresivna spoljna politika Kremlja, aneksija Krima i ratni sukob na jugoistoku Ukrajine doveli su do naglog zaoštravanja odnosa između Rusije i NATO-a.

Severnoatlantski pakt razvija saradnju sa Ukrajinom i Gruzijom, razmatra molbe svojih „novih članica“ iz bivše sovjetske sfere uticaja o trajnom razmeštanju trupa Alijanse na njihovoj teritoriji.

Rusija (zasad neuspešno) nastoji da izgradu vazdušnu bazu u Belorusiji; u Kalinjingradskoj oblasti su razmešteni raketni sistemi „Iskander“. Obe strane (jedna na zapadnom, druga na istočnom pravcu) stalno izvode „vanredne“ i „planske“ manevre.

Učešće Rusije u ratu u Siriji dovelo je do direktnog, mada epizodnog sudara sa snagama NATO-a i obaranja bombardera Su-24 iznad sirijsko-turske granice.

„Rusiji treba milion vojnika“

Stara struktura podrazumevala je da brigade imaju samo lako naoružanje. Brigade su, kao bataljoni, brojale 300-350 ljudi. Na motostreljačku brigadu dolazio je jedan tenkovski bataljon, dakle 90 tenkova.

Takva struktura nije obezbeđivala neophodnu odbranu po dubini na onim pravcima gde su mogući tenkovski napadi, jer današnji rat podrazumeva pre svega udar iz vazduha. Zato se moraju pojačati sistemi protivvazdušne odbrane u kopnenoj vojsci. To se pogotovo odnosi na zapadni pravac, gde može da se pojavi ozbiljan protivnik, a on već danas ima odlučujuću prednost: u tenkovima 4-5 puta, a u avionima i do 10 puta.

Sovjetski Savez nekad je imao 62.000 tenkova. Rusija danas ima 12.000. Niko ne namerava da poveća broj tenkova, kao ni brojno stanje vojske, već se menja struktura.

U Rusiji danas ima približno 870.000-900.000 vojnika, a treba da ih bude milion. Neophodno je racionalno raspoređivanje tih trupa na najugroženijim pravcima – zaključuje analitičar Litovkin.

(priredio INTERMAGAZIN, Vebtribune, Slobodna Evropa)

KOMENTARI



3 komentara

  1. M says:

    Svi pretendenti na svijetski prijestol su mislili-lako ce mo!E,pa nece ici lako!Sad se neki pocinju trezniti,cuditi,ali nije to jos nista,tek ce se trezniti!

  2. mArKaN says:

    nego šta. da se zna ko je gazda.

  3. RUSOS says:

    Rusi dolaze.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *