РУСИЈА УДАРА НА ДОЛАР, Америка узвраћа ратом

RUSIJA UDARA NA DOLAR, Amerika uzvraća ratom

18 marta 2015

rusija-zlato-600x411Rusija i SAD nalaze se u monetarnom ratu koji potencijalno može da preraste u pravi, a „diplomatski“ tonovi između Moskve i Vašingtona ni za vreme hladnog rata nisu bili oštriji, piše nemački portal Infokop.

Čak i u bloku vladajuće elite, koja je uz predsednika Putina, čuju se upozorenja o akutnoj geopolitičkoj opasnosti. Dugotrajne sankcije zbog situacije u Ukrajini dodatno otežavaju položaj Rusije, pa vlada mora da posegne za drastičnim koracima kako bi povećala atraktivnost rublje za inostrane investitore. U ovakvoj situaciji, čini se da je zasnivanje vrednosti rublje na zlatu – verovatnije nego ikada do sada.

Da bi se razumelo zašto bi ovakva promena bila tako velika, neophodno je pogledati u prošlost same Amerike. Po dogovoru iz Breton Vudsa 1944. godine, na kome su predstavnici 44 zemlje postavili temelje današnjeg međunarodnog monetarnog sistema, svetske vlade uvele takozvani zlatno-devizni standard po kome zlato i devize važe kao monetarne rezerve svake države.

majući u vidu tadašnju snagu i moć dolara, ovaj sistem mirno može da se nazove zlatno-dolarski, jer je američka valuta bila oficijelno sredstvo za preračune svih drugih. Nakon 1971. godine, međutim, vlada predsednika Ričarda Niksona počela je nekontrolisano da štampa nove dolare i takoreći zatvorila „zlatni prozor“. Na taj način su sve valute svoje vrednosti preračunavale samo u dolarima i postale čisto vrednost na papiru.

Od tog perioda, dakle, čitav svet je učesnik u gigantskom eksperimentu, u kome se svetske zalihe novca zasnivaju na vrednosti papira bez ikakvog fizičkog pokrića.

Potez Rusije mogao bi da donese preokret u ovome. Zlato je već generacijama kamen temeljac stabilnosti svake valute, činjenica koja je proteklih decenija gotovo potpuno zaboravljena. Tek sa izbijanjem finansijske krize 2008. godine, Rusija, Kina i druge zemlje BRIKS-a počele su velike kupovine „varvarske relikvije“, kako je zlato jednom nazvao britanski ekonomista Džon Majnard Kejns.

Zalihe ruskog zlata procenjuju se u februaru 2015. godine na 1.208 tona, a samo godinu dana pre bile su 173 tone. Simboličan je i potez Rosija banke, koja je ispred svoje glavne filijale postavila ogromnu skulpturu zlatno obojene rublje, kako bi podvukla stabilnost ruske valute koju čuvaju zlatne rezerve.

Zasnivanje rublje na zlatu učinilo bi Rusiju otpornijom na napade spolja, ali ne može da se isključi ni to da bi rublja u početku kratkoročno mogla da bude još osetljivija na njih. Globalna cena zlata bi nakon uvođenja ovih promena, zbog trenutnog ekonomskog posrtanja Rusije, mogla da padne, ali bi takav korak bio dugoročno gledano – investicija Rusije u sopstvenu monetarnu budućnost.

Snaga Rusije počiva pre svega na bogatstvu u prirodnim resursima. I pored toga, sve naftne transakcije su u dolarima – odatle naziv petrodolar. Moguća prodaja ovih sirovina u ruskoj valuti zasnovanoj na zlatu, dakle, bila bi direktan napad na ovaj sistem. Istovremeno, zalihe zlata u vlasništvu Rusije bi drastično rasle, ukoliko više izvozi nego što uvozi. U tom slučaju pojavio bi se nedostatak rublje u inostranstvu, pa bi Ruska centralna banka morala da proda višak zlata.

Nedostatak celog sistema bi bio što bi investitori, rublje mogli da zamenjuju fizičkim zlatom i na taj način smanjuju ruske rezerve. Slično se desilo kada je 1968. godine došlo do kolapsa takozvanog „Londonskog zlatnog pula“, kada je zbog krize u Americi – izazvane početkom rata u Vijetnamu i istovremeno velikog pada vrednosti britanske funte – potražnja za zlatom bila tako velika da je berza ovog metala morala da bude zatvorena na dve nedelje kako bi se izbegla njena propast.

Najvažniji trgovinski partneri Rusije takođe ne bi bili oduševljeni vezivanjem rublje za zlato. Ni za EU ne bi bilo od interesa da svoje zlatne zalihe daju za kupovinu energenata, niti bi Kina smela da se suoči sa padom vrednosti dolara i na taj način devalvira vrednost svojih ogromnih monetarnih rezervi u ovoj valuti. Kina bi, doduše, mogla da ruski gas i naftu menja u zamenu za svoje mašine i tehnologiju, ali je ovo teško zamislivo.

Prava apokalipsa se, međutim, priprema na sasvim drugom mestu. Čitave nacije i njihovi finansijski sistemi su povezani novčanim derivatima čija je ukupna vrednost preko 700 biliona dolara. Čitav svetski monetarni sistem zapravo danas stoji na ovim „papirnim nogama“ i mogao bi da se sruši i sa sobom povuče svetsku ekonomiju.

Ekstremne promene kursa rublje, koje bi nastupile saopštenjem o njenom zasnivanju na zlatu, za nekoliko minuta bi mogle da dovedu do propasti tržišta novčanih derivata. Nagoveštaj događaja koji bi usledili nakon takvog scenarija videli smo početkom ove godine posle odluke švajcarske nacionalne banke da franak više ne vezuje za evro.

U svakom slučaju, zasnivanje rublje na zlatu bila bi senzacija koja bi mogla da promeni tok istorije, rezimira sajt Infokop.

Političke posledice bi, međutim, bile eksplozivne.

„Amerika ne bi mirno gledala propast svoje valute, a ni ideja prodaje prirodnih resursa u vlastitoj valuti nije nešto što je izmislio Putin“.

Dugoročno gledano, Rusija bi sebi obezbedila stabilnost valute, a njen primer bi mogle da slede i druge jake ekonomije, na primer Švajcarska, Norveška ili Singapur.
Zapad guši rusku valutu

Ruska država zauzima velike delove Evroazije, geostrategijski najvažnijeg kontinenta. Američki političari, pre svega Zbignjev Bžežinski i Henri Kisindžer, znali su dobro kako da koriste slabosti rublje, koja je osetljiva na zapadnjačke uticaje i lako je manipulisati njenom vrednošću, što onemogućava jačanje Rusije.

Majer Amšel Rotšild, jedan od osnivača bankarske dinastije, jednom je rekao: „Dajte mi kontrolu nad novcem jedne nacije, onda me ne interesuje ko kreira njene zakone.“

(Vestionline)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. milan says:

    Biti ce ......, ajde da se nadjemo na pola puta. Kompromis, kojim Putin, Rusija opet spasava SADiste i celu zapadnu ekonomiju.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *