Руска стратегија је од почетка била да се освоји читава Украјина

Ruska strategija je od početka bila da se osvoji čitava Ukrajina

4 jula 2015

putin 6575Piše: Rostislav Iščenko

Rostislav Iščenko, jedan od najpoštovanijih i najuticajnijih političkih naučnika, napisao je podužu objavu čiji deo vam ovom prilikom prenosimo.

Suština je u tome da Rusija i pobunjenici nastavljaju da se bore za razrešenje konflikta u kojem regioni dobijaju visok nivo autonomije u vidu slobodne federacije sa slabim centrom. Rusija će u tom slučaju finansirati proruske istočne regione u većoj meri nego što će EU ili SAD finansirati zapadni region.

Iščenko tvrdi da Rusija može da iskoristi istu strategiju sa zapadnim provincijama poput Galicije, te da ih približi ruskoj ekonomskoj sferi uticaja, pre nego Evropi.

Na taj način će postepeno nastati veća Novorusija, odvojena od centralne Ukrajine.

Iščenko piše sledeće:

„Prema Putinovom predlogu, ukoliko nastane federacija, ona će biti u vidu slobodne asocijacije teritorija koje se slažu da funkcionišu zajedno.

Drugim rečima, Ustav nove federacije će napisati oni regioni koji su se složili da nastane nova ukrajinska država. Bio bi to kraj unitarnog sistema i početak federalnog sistema (kao što je nakon Drugog carstva Francuske usledila Treća republika ili kao što su sovjetske republike nastale nakon carstva Romanovih).

Sve će se promeniti, i sistem vlasti i institucije i njihova legitimnost koja će se zasnivati na novom zakonu.

Ustav će se menjati preko nacionalnog referenduma, pošto ne postoji poverenje u legitimnost starog sistema. Jedino je izvesno da vlada neće moći da upravlja onim teritorijama koje nisu učestvovale u uspostavljanju dokumenta.

Na taj način nova federativna ukrajinska država neće moći da utiče na Krim, čije stanovništvo ne bi prihvatilo novi Ustav niti osnivanje nove Ukrajine, te koje se već jasno izjasnilo da želi da bude deo Rusije.

Isto važi i za Carinsku uniju i Evroazijsku uniju. Regioni koje danas nazivamo Novorusija će po osnivanju nove federativne ukrajinske države dobiti pravo da imaju svoju budžetsku i ekonomsku politiku, pa čak i svoju vojsku. Sigurno je da Galicija neće dozvoliti da Novorusija ima više prava nego ona, a to znači da Ukrajina više neće biti ujedinjena država, pa čak ni prava federacija. Pre će nastati konfederacija koja sebe naziva federacijom sa centralnom vlašću, ali sa ograničenom moći i zavisnosti od novonastalih regiona.

Prema trenutnoj situaciji, čitav zapadni deo Ukrajine bi se radije okrenuo evrointegracijama, uključujući i Galiciju.

Međutim, ukoliko bi nastala meka federacija (odnosno konfederacija), izabrani guverner Donjecka ili Dnjepropetrovska bio bi deset puta važniji od predsednika, vlasti i parlamenta u Kijevu. Ko god bude imao novac, imaće i moć, a novac će biti u istočnim regionima. Prestonica će izgubiti svoju moć i kontrolu. Svi će želeti da budu blizu novca, pa će samim tim želeti da budu u istočnim regionima.

Veće stanovništvo i ekonomska moć ukazuju na to da će Novorusija biti u velikoj prednosti. Ne samo da će biti nezavisna od diktata centra, već će moći i da odluči koliko će novca dobijati Galicija kako bi se sprečila emigracija zbog posla. Sigurno će na početku postojati veća tendencija ka evrointegracijama, ali ako narod bude zavisio od volje onih koji žele sporazume sa Rusijom, ta tendencija će se ubrzo smanjiti. Upravo to je problem Kijevske vlasti. Oni su se navikli da troše novac iz nacionalnog budžeta, bez obzira na to kako on tamo stiže. Međutim, ukoliko ne bude proizvodnje u regionima, neće biti ni novca u budžetu.

U takvom slučaju ni Kijev ni Galicija ne bi posedovali dovoljnu političku moć da savladaju regione u želji da stvore novac. Zapravo, njihovi životi će zavisiti od toga kakva će situacija biti u regionima.

Da bi postale nezavisne od regiona, centralne vlasti bi morale da pronađu alternativni izvor finansiranja budžeta. Jedini takav izvor u trenutnoj situaciji su inostrani krediti. Da ne pominjemo mogućnost da će Ustav moći da ograniči količinu kredita, odnosno da će Novorusija moći da blokira uzimanje kredita. Ipak, da pretpostavimo da centar može da pozajmi neograničenu količinu novca. Ko će ga pozajmiti? Ne govorimo o 5-10 milijardi dolara godišnje već o najmanje 30-50 milijardi dolara godišnje radi balansiranja vlasti. Međutim, kako može da se izda kredit bez garancije? Ko će garantovati da će se kredit vratiti ako centar ima ograničenu vlast?

Rusija, koja bi kreditirala industrije od interesa, davala bi Novorusiji 15-20 milijardi dolara u periodu od 2-3 godine, ne računajući privatne kredite. Jasno je da bi ovakvi krediti bili od zajedničke koristi i da bi sigurno bili isplaćeni.

Naravno, ovaj scenario je pun pretpostavki, ali jasno je da bi u slučaju federalizacije Porošenko izgubio kontrolu nad Ukrajinom, možda ne odmah, ali sigurno postepeno“.

(Webtribune.rs)

KOMENTARI



3 komentara

  1. mija says:

    Možda su projekcije iznete u tekstu tačne, ali tvrdnja u naslovu koji sa njima nema nikakve veze sa tekstom nije.

  2. mister Tucoprc says:

    vrlo logičan i verovatan tekst po pitanju završetka rata u ukrajini

  3. Apis says:

    DA KOMENTIRAM PUTINA GENIJALCA NISAM DOSTOJAN. MOGU SAMO DA SE DIVIM SVAKOM NJEGOVOM KORAKU I DA MOLIM BOGA ZA NJEGOVO ZDRAVLJE. ZIVELA RUSIJA!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *