Zemlja se nalazi na pragu ledenog doba

Zemlja se nalazi na pragu ledenog doba

4 marta 2013

ice-age-earthRuski naučnici nagoveštavaju nastanak malog ledenog doba 2014. godine. Oni demantuju teze o globalnom zagrevanju i nazivaju ih marketinškom varkom.

Odvijanje procesa zagrevanja klime se zaista beleži. Otopljavanje na Zemlji je počelo u drugoj polovini XVIII veka, sa početkom industrijske revolucije. Upravo zbog toga se smatra da je ovaj proces povezan sa antropogenskim uticajem. Čovečanstvo povećava emisiju ugljendioksida, koji prouzrokuje efekat staklene bašte.

Ruski naučnik Vladimir Baškin kategorično se ne slaže sa ovim mišljenjem. On tvrdi, da promena klime ima cikličan karakter i nije nikako vezana sa ljudskom delatnošću. Zajedno sa kolegom Raufom Galiulinim iz Instituta za fundamentalne probleme biologije Ruske akademije nauka, on dokazuje da je današnje otopljavanje – odjek izlaza planete iz  „malog ledenog doba“ i uskoro nam, naravno prema geološkim razmerama, – predstoji ulazak u novo ledeno doba.

Malo ledeno doba nastaje sa periodom od nekih 500 godina. Prethodni je bio sredinom proteklog milenijuma, kada se u Engleskog zaledila Temza, Holanđani su se klizali na klizaljkama, a u Rusiji su stranci bili obuzeti strahom, kada su videli da drveće puca od mraza. Periodi zahlađenja i otopljavanja imaju interval od nekih 30 – 40 godina. Na primer u Rusiji je bilo otopljavanje 30. – tih godina prošlog veka, kada je bila moguća navigacija Severnom morskom maršrutom, zatim je bilo zahlađenje u ratno doba, zatim 70. – tih otopljavanje itd. Današnji period otopljavanja završio se na granici milenijuma.

Početak novog ciklusa zahlađenja je vezan sa sunčevom aktivnošću. Snaga zračenja naše zvezde opada i to utiče na klimu.

Naučna istraživanja klime proteklih geoloških perioda stavljaju pod sumnju osnovanost zahteva Kjotskog protokola, tvrdi Vladimir Baškin. Protokol ograničava emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i dopušta trgovinu kvotama na ove emisije. Emisija ugljendioksida je normalan prirodan proces, i nije isključivo rezultat ljudske delatnosti, kaže naučnik.

Efekat staklene bašte izazvan antropogenskim faktorom čini 4 – 5% od prirodne emisije. Erupcija jednog vulkana ima daleko veći uticaj. Pravi doprinos u nastajanje efekta staklene bašte daje obična vodena para. Hvala bogu da niko nije došao na pomisao da i to treba regulisati.

Okeani naše planete sadrže 60 puta više ugljendioksida, nego vazduh. Prilikom porasta temperature na planeti dolazi do njegovog aktivnijeg izdvajanja. Na taj način, porast nivoa SO2 u atmosferi ne prethodi zagrevanju, nego obrnuto, nastaje nakon njega.

Globalno zagrevanje, o kome se toliko priča – više je marketinški potez, nego naučni problem. Ukoliko je nastalo zagrevanje – objašnjava pozadinu sličnih razmišljanja ruski naučnik – to znači da se potreba za tradiocionalnim vrstama energenata (ugalj, nafta i gas) smanjuje, i cena na ove energetske sirovine mora da padne. To više nije nauka, nego kristalna kao voda politika, tvrdi Vladimir Baškin.

Međutim nas očekuje globalno zahlađenje, a ne globalno zagrevanje, tvrdi ruski naučnik. Nema potrebe strahovati od zahlađenja: ono će se razvijati polako i postaće osetljivo tek sredinom XXI veka.

(Glas Rusije)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *