RUSKI PATRIJARH DOLAZI U BEOGRAD: Spomenik braći po oružju

RUSKI PATRIJARH DOLAZI U BEOGRAD: Spomenik braći po oružju

15 januara 2014

Iverska-kapela0Beogradsko Novo groblje za Moskvu važno mesto obeležavanja stogodišnjice Velikog rata. Obeležje posvećeno caru Nikolaju Drugom Romanovu i njegovim vojnicima.

Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril, prema nezvaničnim informacijama iz crkvenih krugova, u junu će doći u Beograd da osvešta obnovljenu Iversku kapelu na Novom groblju i održi opelo ruskim ratnicima iz Prvog svetskog rata, sahranjenim nedaleko od svoje srpske braće po oružju, branilaca Beograda.

Ruski vojnici počivaju ispod monumentalnog spomenika kojim dominira krilata figura “vojvode nebeskih sila” arhangela Mihaila. U podnožju spomenika nad dverima kosturnice je statua ranjenog ruskog vojnika i natpis na ruskom “Spavajte orlovi ratnici”. Desno od njega na srpskom piše “Hrabroj paloj braći Rusima”.

– Ruska kosturnica posvećena je caru Nikolaju Drugom Romanovu i ruskim vojnicima poginulim u Prvom svetskom ratu, u odbrani Beograda, na bitoljskom bojištu, Solunskom frontu, Kajmakčalanu, u Kladovu i drugim bojištima. Beogradski Spomenik ruske slave je prvo obeležje na svetu posvećeno dvomilionskim žrtvama ruske carske vojske u Velikom ratu. Zato ovaj spomenik ima izuzetan značaj i za Moskvu koja s velikom pažnjom sprema ovaj spomen-kompleks za obeležavanje stogodišnjice Velikog rata – kaže mr Dragan Baltovski, generalni direktor JKP “Pogrebne usluge”.

On podseća da je početku Velikog rata Srbija imala podršku samo u Rusiji. Samo zahvaljujući intervenciji ruskog cara Nikolaja Romanova kod predsednika Francuske republike i engleskog kralja, 22. decembra 1915. godine, srpska vojska i civili koji su preživeli albansku golgotu evakuisani su na Krf, u Tunis, Alžir i Francusku.

– Pomoć koju je Rusija dala Srbiji neizbrisvo je ostala u svesti srpskog naroda, koji je svesrdno prihvatio ruske emigrante, koji su posle Oktobarske revolucije bili primorani da odu iz svoje zemlje. Veliki broj “belih” emigranata imao je ključnu ulogu u formiranju kulturnog bića srpske sredine međuratnog perioda. Zato je Beogradska opština na Novom groblju dala zemljište za stvaranje ruske nekropole i pomogla podizanje Iverske kapele i Spomenika ruske slave – kaže Baltovski.

On napominje da je nedvano lično predsednik Putin formirao fond za restauraciju Iverske kapele, verne kopije istoimenog kremaljskog hrama uništenog tokom revolucije, kao i spomen-kompleksa. Ostaci ruskih vojnika poginulih u Velikom ratu svečano su preneseni 1935. u spomen-kosturnicu izrađenu po projektu ruskog arhitekte i vajara Romana Verhovskoja. Isti umetnik projektovao je i obližnju kosturnicu i spomenik braniocima Beograda.

– Mihail Skorodumov je u maju 1935, prilikom osvećenja kosturnice, naglasio da je to prvi spomenik u svetu podignut Rusima. Spomenik nad kosturnicom, sa figurom arhangela Mihaila, završen je i osvećen 12. januara 1936. godine – navodi Baltovski.

On naglašava da su muzeolozi od desetak hiljada grobalja u Evropi, beogradsko Novo groblje svrstali u 50 najznačajnih nekropola Starog kontinenta, zbog njegovih istorijskih i umetničkih vrednosti. Zato povodom stogodišnjice početka Prvog svetskog rata na Novo groblje sve češće dolaze inostrane naučne i novinarske ekipe.

– Nedavno su došli ljudi koji snimaju film o početku Prvog svetskog rata i pitali da li znamo gde je sahranjena njegova prva žrtva. Odveo sam ih do grobnice Nikolaja Henrikoviča Hartviga, ruskog poslanika u Beogradu koji je umro 10. jula 1914. godine u zgradi austrijskog poslanstva. On je otišao na razgovor kod autrougarskog poslanika barona Gizla, pokušavajući da po svaku cenu spreči rat. Umro je od srčanog udara kad mu je Gizl saopštio da će Austrougarska napasti Srbiju. Hartvig je zato za nas prva žrtva napada na Srbiju, i Velikog rata – kaže Baltovski.

Na molbu srpskih vlasti ruski, izaslanik je sahranjen u Beogradu. Pogrebna ceremonija pretvorila se u ogromnu manifestaciju, za Hartvigovim sandukom su išle hiljade ljudi.Beogradska opština mu je u znak zahvalnosti podigla 1939. dostojanstven i simboličan spomenik, izveden po projektu ruskog arhitekte Georgija Kovalevskog.

(Večernje novosti)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *