RUSKO-SRPSKE DINASTIČKE VEZE – Srpski Kraljevski Dom i Dom Romanovih su jedna porodica

RUSKO-SRPSKE DINASTIČKE VEZE – Srpski Kraljevski Dom i Dom Romanovih su jedna porodica

2 juna 2013

Romanov01Piše: Radmila Vojnović

Povodom sahrane članova našeg Kraljevskog Doma želimo da ukažemo na duhovno-dinastičke i geopolitičke aspekte rusko-srpskih odnosa, važne za donošenje odluka o dugoročnom civilizacijskom izboru: izabrati takozvane evroatlantske, evropske i NATO integracije ili ujedinjenje sa Rusijom, centrom naše pravoslavne, slovenske civilizacije, vekovnim pokroviteljem, zaštitnikom. Srpski Kraljevski Dom je deo Imperatorskog Doma Romanovih, koji ove godine slavi jubilej četiri veka.

Rusija se posle kolosalne geopolitičke i vojne kataklizme u dvadesetom veku, sovjetskog perioda, sada vratila u vreme liberalne Privremene vlade Kerenskog, klatno ruske istorije vraća se obnovi Samodržavne Pravoslavne Imperije, jača monarhističko jezgro ruskog naroda, jačanjem RPC, imperatorska kruna je u rukama Svjatjejšeg Patrijarha Moskovskog, mnogi u Rusiji i Srbiji govore o velikoj divjejevskoj tajni, proročanstvu sv.Serafima Sarovskog, da će posle velikog rata, mučeničke smrti ruskog Cara vladati sedam decenija kabalistička petokraka, da će se Rusija ponovo obnoviti kao okean naroda, kojoj će se pridružiti drugi slovenski narodi, i da će opet biti Car Pravoslavni, Imperator Trećeg Rima, Moskve, oslobodilac Carigrada, Drugog Rima.

Verujemo da će naš Kraljevski Dom Karađorđevića biti na čelu srpskog narodno-crkvenog sabora, koji će doneti odluku o prisajedinjenju Srpskih zemalja Pravoslavnoj Ruskoj Imperiji, koja je vekovima u svoje okrilje primala male narode, štitila ih od Kine, Irana, Turske, pomogla im da od nomada postanu civilizovani narodi,gradila im puteve, škole, bolnice, i pomogla da sačuvaju svoju samobitnu kulturu, jezik, običaje.

Reč je o kavkaskim, srednjeazijskim, sibirskim, severnim narodima, koji danas čine oko šesnaest posto stanovništva Rusije, koji su tokom proteklih vekova tražili i dobijali zaštitu i pokroviteljstvo Rusije, jer su bili izloženi genocidu, pljački, rušilačkim napadima Perije, Turske, Nemačke, i istočnih ordi. Neki od ovih naroda, naprimer deo Gruzina, postali su trojanski konj zapadnih konkvistadorskih struktura (EU, SAD, NATO, NVO), zaboravljajući da ih je Rusija spasila od potpunog uništenja od strane Turske.

Pomenimo još nezahvalne baltičke narode, koje su Nemci skoro istrebili i asimilovali, Rusija im pomogla da opstanu kao narodi, a oni danas u svojim državicama, koje postoje opet zahvaljujući Rusiji i SSSR, ruski narod diskriminišu, Rusi imaju status negrađana, i takav odnos prema Rusima NVO i EU podržavaju.

Pozivamo Kraljevski Dom Karađorđevića da stane na čelo srpskog naroda kao proruski, slovenofilski, da služi svojim precima, koji su bili i ostali vaseljenski svetionik i čuvari Božije Pravde i Istine, pomagači slabih i nemoćnih, pokrovitelji Dobra u svetu, borci protiv Tajne Bezakonja, svetskog zla.

Uoči sahrane blaženopočivše Kraljice Marije, setimo se ko su njeni preci.

Kraljica Marija bila je treće dete rumunskog kralja Ferdinanda i Marije Aleksandre (29.101875-10.7.1938), kćerke Alfreda Ernsta Alberta, princa Velikobritanskog, sina kraljice Viktorije i Nj.I.V.Velike Kneginje Marije Aleksandrovne (5.10.1853.-24.10.1920.) kćerke Imperatora Aleksandra Drugog Romanovog, znači kraljica Marija je praunuka ruskog Imperatora Aleksandra Drugog.

Kradjordjevici i Kralj Nikola018.6.1922. Udala se za kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića. Deca:

1.Kralj Petar Drugi Karađorđević (6.9.1923-3.11.1970.) oženio se 1944. Aleksandrom od Grčke. Obratimo pažnju na njene ruske carske pretke.

Njen otac Aleksandar Prvi (1.8.1893-25.10.1920), grčki kralj od 1917.oženjen Aspazijom Manos (4.9.1896.-7.8.1972.),

Otac Aleksandra Prvog, Konstantin Prvi, grčki kralj(2.8.1868.-11.1.1923.) sin je Nj.I.V.Velike Kneginje Olge Konstantinovne, (22.8.1851-18.6.1926) unuke ruskog Imperatora Nikolaja Prvog, grčke kraljice, iVilhelma, danskog princa (24.12.1845.-18.3.1913.), od 1863. Kao Georg Prvi,vladao Grčkom.

Kad smo već kod unuke Imperatora Nikolaja Prvog, Nj.I.V.Olge Konstantinovne, grčke kraljice, posle dede naše kraljice Aleksandre, Konstantina Prvog, njen sin Nikolaj (22..1.1872-8.2.1938) oženio se Nj.I.V. Velikom Kneginjom Elenom Vladimirovnom Romanovom (1882.-1957), kćerkom mlađeg brata Imperatora Aleksandra Trećeg Romanovog, Velikog kneza Vladimira, to jest unukom Imperatora Aleksandra Drugog. Iz tog braka rođena je kneginja Olga (11.6.1903-16.10.1997.) koja je u braku sa srpskim knezom Pavlom Karađorđevićem (27.4.1892-14.9.1976) dobila:

1.Aleksandra (13.8.1924.-, iz braka sa kćerkom italijanskog kralja Umberta Marijom Pijom Savojskom ima tri sina i kćerku, iz braka sa Barbarom od Lihtenštajna sina

2.Nikolu (29.6.1928.-12.4.1954)

3.Jelisavetu (7.4.1936-, čukununuku Vožda Karađorđa, ali i čukununuku ruskog Imperatora Aleksandra Drugog.

Obratimo sada pažnju na dalje preplitanje, po Božijem promislu, naših pravoslavnih dinastija. Već smo pokazali da je kralj Petar Drugi, po mami Kraljici Mariji, potomak Dinastije Romanovih.Po Zakonu o nasleđivanju Imperatora Pavla Prvog legitimni pretendenti na Ruski Imperatorski Presto, i krunu Monomaha,su svi članovi Srpskog Kraljevskog Doma. Za njih nema ograničenja, jer su pravoslavni, za razliku od potomaka Romanovih u drugim nepravoslavnim vladarskim dinastijama, jer uski zakon o nasleđivanju propisuje da naslednik Ruskog Imperatorskog Prestola mora da bude rođen od pravoslavnih roditelja, i sam da bude pravoslavan.

Već smo pokazali da je prestolonaslednik kraljević Aleksandar, i po ocu kralju Petru Drugom i mati kraljici Aleksandri potomak ruskih Imperatora, budući rođen od pravoslavnih roditelja, legitimni pretendent u poretku nasleđivanja Imperatorskog trona, budući da su se mnoge linije potomaka Romanovih na Zapadu lišile prava nasleđivanja prestola činom prelaska u druge konfesije.Znači, Aleksandra od Grčke, unuka Velike Kneginje Olge Konstantinovne, brak sa Petrom Drugim Karađorđevićem 20.3.1944., sin Aleksandar, (17.7.1945.) prvi brak 1.6.1972.-19.2.1985.- brazilska princeza Marija da Glorija Orlean i Braganca(13.12.1946.) tri sina.

Drugi brak 21.9.1985.- sa razvedenom Katarinom Endrus,Batis(13.11.1943-)

Ne sme se zaboraviti da su se i druga dva sina Kralja Aleksandra Prvog, kraljevići Tomislav i Andrej oženili sa kneginjama Ruske Imperatorske Krvi.

Tomislav (19.1.1928.-12.7.2000.) brak (1957-1982) sa Margaritom (1932-), princezom Badenskom, koja je i po ocu Bertoldu, (24.2.1906.-27.10.1963)praunuku Nj.I.V.V.Marije Nikolajevne, ćerke Imperatora Nikolaja Prvog, i po majci Teodori (30.5.1906-16.10.1969.) kćerki Andreja, (2.2.1882.-3.12.1944.) četvrtog sina već pomenute Velike Kneginje Olge Konstantinovne Romanove, grčke kraljice.

I najmlađi sin kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, Andrej (1929-1990) oženio se potomkom ruske dinastije, Kristinom, princezom Hesenskom (10.1.1933.-, ćerkom Sofije od Grčke,unukom Andreja, grčkog kraljevića (2.2.1882.-3.12.1944), i praunukom Nj.I.V. velike Kneginje Olge Konstantinovne, grčke kraljice.

Posle braka sa Kristinom od Hesena, 1956-1962, kraljević Andrej oženio se 1963.-1972, sa Kirom Melitom , princezom od Leiningena, opet iz roda Romanovih. Ona je kćerka Kneginje Marije Kirilovne (20.119907.-27.10.1951)i Fridriha princa Leiningenskog (13.2.1898-2.8.1946), unuka Nj.I.V.Velikog Kneza Kirila Vladimiroviča, Ruskog Imperatora u egzilu, sinovca Imperatora Aleksandra Trećeg.DEca:Lavinija (18.10.1961-), 2.Vladimir (21.3.1964-),Dimitrije (12.4.1965-).

Ne zaboravimo tragičnu sudbinu kćerka Petra Prvog i sestre kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, Jelene, Njnene Svetlosti, Kneginje Imperatorske Krvi, supruge Jovana Konstantinoviča, Kneza Imperatorske Krvi, praunuka Imperatora Nikolaja Prvog, kojeg su boljševici, među kojima nije bilo nijednog Rusa, zverski ubili u Alapajevsku, na Uralu, sa drugim Velikim kneževima, i Kneževima Krvi Imperatorske, i sa Velikom Kneginjom Elisavetom, sestrom Imperatorke Aleksandre Feodorovne. iz tog braka su deca Vsevolod i Ekaterina.

Naš rusko-srpski dinastički venac završavamo simvolično srpskom dinastijom Petrović, čije su se kneginje, kćeri kralja Nikole udale za Velike kneževe Romanove.

Anastasija Njegoš, kneginja Crnogorska (1867-1935)prvi brak sa unukom Imperatora Nikolaja Prvog, Georgijem, sinom Nj.I.V. velike Kneginje Marije Nikolajevne (16.8.1889.-15.11.1906.), drugi brak sa drugim unukom Imperatora Nikolaja Prvog, Velikim Knezom Nikolajem Nikolajevičem Mlađi, (1956-1929), Vrhovnim komandantom Carske Armije 1914 i 1915., na Zagraničnom saboru 1926. Priznat za “vođu ruske emigracije”

Milica Njegoš (1866-1951) brak sa Nj.I.V.Velikim Knezom Petrom (10.1.1864.-17.6.1931), unukom Imperatora Nikolaja Prvog.

(facebookreporter.org)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *