САНКЦИЈЕ РУСИЈИ ДИМНА ЗАВЕСА ЗА ПРИЗНАЊЕ ТЗВ: КОСОВА

SANKCIJE RUSIJI DIMNA ZAVESA ZA PRIZNANJE TZV: KOSOVA

25 novembra 2022

ČAK i da u jednom trenutku podlegnemo pritisku Evropske unije i uvedemo sankcije Rusiji zbog sukoba u Ukrajini, tu ne bi bio kraj zahtevima Brisela.

Kao još jedan dokaz takvom scenariju u prilog ide i poslednja usvojena rezolucija Evropskog parlamenta u kojoj osim preporuka da se pridružimo kažnjavanju Moskve stoji i ona o međusobnom priznavanju tzv. Kosova i Srbije.



Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da „ako je zahtev 79 odsto poslanika EP taj da priznamo nezavisnost Kosova, a to je najvažnija preporuka, onda se potvrđuju njegove reči da će nas, sve i da uvedemo sankcije Rusiji, potapšati po ramenu, ali će onda stići nova rezolucija sa neophodnim priznavanjem Kosova“:

– Znam da postoji deo javnosti koji bi da disciplinuje i predsednika i Vladu, da nam objasne kako moramo pod hitno da uvedemo sankcije, jer je to u najboljem interesu zemlje, dok je sve ostalo loša politika za Srbiju, zbog koje ćemo da ostanemo bez EU puta. Ali, preskočili su da pročitaju deo koji govori da moramo da priznamo nezavisno Kosovo, pa pitam sve te ljude, koji hoće da nam govore o nečijoj dobronamernosti, što su to sakrili?

Zašto ne obavestimo građane šta stvarno traže od nas, a teže je od sankcija Rusiji, o kojima slušam više od 270 dana?

Vučić je dodao da se nije naročito „uzbudio i uznemirio zbog preporuka EP“.

– Dokon pop i jariće krsti. Izgleda da im sve ide kao po loju, pa su zabrinuti za naše odluke. Hvala im za brigu, nismo zainteresovani za međusobno priznavanje sa Prištinom.

A, što se tiče sankcija Rusiji, Srbija ume sama da donosi odluke i razume potrebe svoje zemlje i građana. Čestitam Evropi, jer su, „usrećili“ svoje zemlje i narode sankcijama Moskvi. Mi ćemo da nastavimo da slušamo sve što govore, da pokazujemo poštovanje, a odluke ćemo da donosimo u interesu našeg naroda i države.

Premijerka Ana Brnabić istakla je da ne očekuje da će Evropska komisija postupiti po preporukama parlamenta jer ne vidi nijedan pravni osnov za to.

– Sigurna sam da preporuka EP nije ni u skladu sa međunarodnim pravom, niti sa rezolucijom SB UN 1244. Taj dokument je suprotan rezoluciji SB UN tako da ja nemam očekivanja da će Evropska komisija postupiti po tim preporukama. Pregovarački okvir je u skladu sa Rezolucijom SB UN 1244, daje preciznu metodologiju za pregovaranje, možete nazadovati samo ako nemate značajan napredak u oblasti vladavine prava i ništa drugo.

Taj okvir sasvim jasno stavlja kao definiciju da usklađivanje sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU mora biti postepeno i treba da bude 100 odsto u trenutku kada se pristupi EU – rekla je Brnabićeva i dodala da ne zna na osnovu čega menjaju standarde i okvire pregovora ili žele da ih promene.

Suzana Grubješić, iz Centra za spoljnu politiku, kaže za „Novosti“ da preporuke Evropskog parlamenta ne moraju da usvoje ni Evropski savet ni zemlje članice, ali da je EP mašinerija za pritisak.

– Politiku EU vodi pre svega Savet, pa Evropska komisija, pa tek onda parlament. U politici proširenja EP nema preveliku ulogu, osim što na kraju usvaja odluku o članstvu. Mi od 2014. godine, kada su počeli pregovori, znamo šta je potrebno da ispunimo, a to je poglavlje 35 koje podrazumeva normalizaciju odnosa sa Prištinom, kao i poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i bezbednost. Od 24. februara kada je počela agresija Rusije na Ukrajinu, među te političke uslove pridodat je i onaj o uvođenju sankcija Moskvi i usklađivanju spoljne politike Srbije sa EU – objašnjava Grubješićeva i dodaje da sve i da uvedemo mere prema Rusiji, ostaju još dva važna uslova – normalizacija sa Prištinom i napredak na polju vladavine prava.

Inače, Evropski parlament je redovan u raznim kritikama Srbije. Oni su nas opominjali zbog neslobode medija, manjka autonomije za Vojvodinu, ljudskih prava, problema oko organizacije „Europrajda“, murala generalu Ratku Mladiću…

FONDOVI NISU UGROŽENI

U DOKUMENTU EP pominje se zamrzavanje fondova za Srbiju. Ipak, ministarka za evropske integracije Tanja Miščević objasnila je da je u pitanju „neobavezujući dokument koji ne pokreće nikakvu aktivnost“:

– Rezolucija je zapravo rezultat pogrešne percepcije o Srbiji u EU, jer je fokusirana samo na usklađivanje u procentima sa spoljnopolitičkim stavovima EU ili, da prevedem, sankcijama prema Ruskoj Federaciji.

(Novosti)

KOMENTARI



2 komentara

  1. Petrovgrad says:

    Ako se pizna Kosovo, šta će biti sa Srbijom. Da li ona posle toga postoji ili ne postoji. Zapad od nas traži da priznamo da SRBIJA više ne postoji, ali da se vlasti ne dosete pa traže da priznamo Kosovo. Posle toga šta bi ostalo od Srbije. Znaju oni da na 30% teritorije Šiptara nikada nije bilo, nije ih bilo ni za vreme okupacije 41-45. Jednostavno rade po principima Banditerove komisije, ali na štetu Srbije. Da se Srbija raskomada.

  2. padre says:

    To svi rade, umesto, da sređuju svoje države, oni bi sređivali druge!Tako je Amerima država u rasului, a oni bi da sređuju Kinu, Rusiju, Iran, Severnu Koreju, Siriju, Afriku, ma nema togs, koga oni ne bi rado sredili!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *