SAVO ŠTRBAC: Hrvatskoj je toliki broj fiktivnih povratnika bio potreban da bi postali članica EU

SAVO ŠTRBAC: Hrvatskoj je toliki broj fiktivnih povratnika bio potreban da bi postali članica EU

9 decembra 2013

Savo StrbacPiše: Savo Štrbac

Nedavno je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije obavestilo sve zemlje u svetu u kojima ima diplomatska predstavništva o incidentima uperenim protiv Srba koji su se desili u Hrvatskoj u poslednje vreme. ,,Antisrpski incidenti u Hrvatskoj su izolovana pojava,a ne pravilo”, uzvratilo je hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova.

O tim incidentima u različitim formama i na različitim mestima govorilo se i pisalo mnogo u poslednje vreme. Mene je, međutim, iz odgovora hrvatskog Ministarstva posebno zaintrigirala tvrdnja: ,,Hrvatska kontinuirano radi na povratku i obnovi. U Hrvatsku se dosad vratilo više od 133.000 pripadnika nacionalnih manjina, od kojih je većina srpske nacionalnosti.”

Koliko se zaista Srba vratilo u Hrvatsku?

U Zagrebu je 27. februara 2012. godine promovisana studija „Manjinski povratak u Republiku Hrvatsku – Studija otvorenog procesa”, koju je naručio UNHCR, a čiji su autori prof. dr. sc. Milan Mesić i dr. sc. Dragan Bagić, istaknuti akademici s područja migracija i društvenih istraživanja, te predavači na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pomenuti akademici su, takođe po narudžbi UNHCR-a, izradili i prvu studiju iz razdoblja 2006–2007: „Održivost manjinskog povratka u Republici Hrvatskoj”. Evo šta su autori u toj studiji, u poglavlju ,,Kvantitativno istraživanje povratka”, naveli: Prema podacima hrvatske vlade, 2010. godine registrovano je 130.220 povratnika srpske nacionalnosti; tek svaki treći (33 odsto) manjinski povratnik sada živi u RH, što je za pet odstomanje nego 2006. godine; nešto više (oko 39 odsto) registrovanih povratnika ima trajno prebivalište izvan Hrvatske, što je za oko 3,5 odsto više nego 2006, od čega 70 odsto u Srbiji (sedam odsto manje u odnosu na 2006.), 7,5 odsto u drugim delovima bivše Jugoslavije, a 22,5 odsto u ostalim zemljama (12 odsto više nego 2006.); od registrovanih povratnika 15 odsto je u međuvremenu umrlo, što je za 3,5odstoviše nego 2006; za oko 13 odsto povratnika nema pouzdanih informacija gde sada žive i da li su uopšte živi. Autori su broj „nepouzdanih” (13 odsto) raspodelili podjednako na ostale tri kategorije i došli do procene da od registrovanih povratnika srpske nacionalnosti u RH živi oko 38 odsto, izvan Hrvatske oko 45, a oko 17odsto ih je umrlo. Kad se procenti zamenerealnim brojevimaonda to znači da od 130.220 povratnika, koliko ih je hrvatska vlada registrovala do 2010. godine, u Hrvatskoj živi 49.513, izvan Hrvatske 58.657, a umrlo ih je 22.146.

Da li se nešto bitno promenilo u poslednje tri godine u odnosu na iznesene brojeve?

Prema podacima Državnog statističkog zavoda RH, 2002–2012. iz Srbije, gde je utočište našlo više od 300.000 Srba izbeglih/prognanih iz RH, u Hrvatsku sedoselilo svega 13.048, a iz Hrvatske u Srbiju odselilo 31.023 lica. A samo u poslednje tri godineiz Srbije se doselilo 1.830, a u Srbiju odselilo 10.340 lica.

Stanje je takvo kakvo je. Možda se više nije ni moglo u datim okolnostima. Ali zašto iznositi laži? Zašto se Hrvatska uporno drži brojaukupno registrovanih povratnika? Iz neznanja svakako ne, pošto su na promociji pomenute studije prisustvovali mnogi strani i domaći zvaničnici, među kojima i predsednik Hrvatske Ivo Josipović, šef Delegacije EU u Hrvatskoj, ambasador Paul Vandoren i Terenc Pike, predstavnik UNHCR-a. Objašnjenje bi moglo biti da joj je toliki broj fiktivnih povratnika bio potreban da bi postali članica EU. A pošto im niko ni tada ni iz sveta (ni iz Srbije, osim nekoliko izbegličkih udruženja), nije osporavao fiktivan broj povratnika, nastavili su njome da manipulišu. Ako im se niko merodavan i od autoriteta uskoro ne suprotstavi, imajući u vidu i najnovije incidente, broj Srba koji će se u 2013. odseliti iz Hrvatske mogao bi veoma nadmašiti broj doseljenih.

(Politika)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. samo vas slušam says:

    Nije loše ;)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *