Сећање на Мака и Јатаган малу

Sećanje na Maka i Jatagan malu

28 marta 2019

MARTOVSKI festival upriličiće u četvrtak uveče događaj u Domu omladine „Kino-klubaši u Jatagan mali“, kojim odaje počast nedavno preminulom velikanu Dušanu Makavejevu koji, kako ističu o ovom programu, „fizički više nije među nama, ali je sećanje na njega jače nego ikad“.

Članovi čuvenog Kino-kluba „Beograd“ podsetiće na Maka najpre kroz reminiscencije na njegov prvi (izgubljeni) film „Jatagan mala“ (1953), a zatim će biti prikazano nekoliko kratkih ranih radova iz prve faze njegovog stvaralaštva: „Pečat“, „Antonijevo izgubljeno ogledalo“, „Spomenicima ne treba verovati“, a biće prikazan i kinoklupski biser „Ruke ljubičastih daljina“ (1962), u režiji Save Trifkovića.

Ideja za ovaj događaj potekla je iz teksta reditelja Nikole Lorencina, povodom 50. Martovskog festivala, kada je Makavejev dobio nagradu za životno delo, u kojem je napisao:

„Od kad se to Mak bavi filmom, kada je – počeo? Pa ako nema početka kao što ga je Jatagan mala odnela iz vremena, najpre ćemo da poverujemo kako je to sa filmom kod Maka bilo zapravo: oduvek. Film nije nestao. On je, jednostavno, sada prešao u neko drugo, takođe prirodno svoje stanje: u – sećanja. A zar upravo sećanje i nije konačni, besmrtni život Filma?“

Jatagan mala bilo je, sada već legendarno, beogradsko naselje, poznato po bedi i kriminalu, preteča svih kasnije nastalih divljih beogradskih naselja. Nastalo je nelegalno krajem 1919. na teritoriji današnje opštine Savski venac, na praznom opštinskom zemljištu koje se u to vreme nalazilo na samoj periferiji prestonice. Širenjem i urbanizacijom grada, Jatagan mala je postepeno nestajala, da bi šezdesetih godina 20. veka bila i fizički uklonjena sa beogradskog terena. Dušan Makavejev je 1953. snimio dokumentarac o stanovnicima Jatagan male, ali se ovo ostvarenje danas smatra izgubljenim. Film je izgubljen, ali ne i uspomena na njega.

JEDINSTVENO MESTO

KINO-klub „Beograd“ osnovan je 1951. kao amaterska filmska radna zajednica i jedinstveno, alternativno mesto u kom su sredinom 20. veka svoje prve radove stvarali kasnije ključni autori srpskog filma. Pored Makavejeva, zanat su tu „pekli“ i Kokan Rakonjac, Živojin Pavlović, Marko Babac, Dragoljub Ivkov, Srđan Karanović, Dragan Kresoja, Aleksandar Petković, Pega Popović, Vuksan Lukovac…

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *