СЕВЕРНА МАКЕДОНИЈА ће улазак у НАТО плаћати на рате

SEVERNA MAKEDONIJA će ulazak u NATO plaćati na rate

8 novembra 2021

Zabluda da će se ulaskom u NATO i narušavanjem osetljive geopolitičke ravnoteže i razgradnjom nacionalnog konsenzusa otvoriti perspektive – ekonomske i političke, plaćaće se na rate. Ostavka premijera Severne Makedonije samo je vrh ledenog brega. Ono što gledamo liči na – muke po Zaevu. Brzo će se ispostaviti da su to zapravo i – muke posle Zaeva.



Oni govore – rizikovati ne treba

Zato što imaju dom, u domu je upaljeno svetlo,

I ne znam tačno ko je od nas u pravu,

Mene napolju čeka kiša, njih čeka ručak!

Viktor Coj, „Zatvori vrata za mnom“

Sit gladnom ne veruje! Narodna mudrost i te kako primenjiva za opisivanje fenomena u međunarodnim odnosima. Oni koji imaju, ne osećaju odgovornost prema onima koji nemaju. Ili, kako je Viktor Coj opisao: nekoga čega ručak, a nekoga kiša. Oni koji imaju dom, ne mare za one na ulici. Pesnik peva o slobodi, za njega – ima nečeg i na ulici, nije sve u komforu, nekada treba i rizikovati.

Ovo je već teško primenjivo na politiku, posebno unutrašnju. U politici, pobeđuju oni koji obećavaju više komfora. Rizik je isplativ samo ako donosi komfor. Političari, opijeni silom koju vlast donosi, a često i podstaknuti spolja da poveruju kako je baš njima dopalo rešavanje istorijskih pitanja, umeju zaboraviti i gde su i ko su.

Kako je Zaev umislio da gradi istoriju

Zato je i Zoran Zaev u jednom trenutku umislio kako stvar koju rešava postaje istorijska, centralna, a i ako je nekakav rizik, to rizikovanje doneće komfor. U NATO-u je blagostanje!

Dugi protesti protiv Nikole Gruevskog, potom prerasli u „pejntbol revoluciju“, uz održavanje socijalnih tenzija neprestanim puštanjem informacija o korupciji i zloupotrebama državnih institucija, uz neizbežno pominjanje imena Saše Mijalkovskog, naposletku su doveli do transformacije političkog ambijenta u zemlji. Da se nakon decenijske vladavine VMRO DPMNE socijaldemokrate ratosiljaju opozicionog statusa uticali su i albanski političari, prekršivši pravilo kako vladajuću većinu konstruišu dve najveće liste iz dve najveće nacionalne zajednice.

Stranka koju predvodi Gruevski je te 2016. godine osvojila za oko 20 hiljada glasove više od SDSM-a, što je u skupštini značilo i dva poslanika više. Pobeda Zaeva na parlamentarnim izborima 2020. godine bejaše bleda i neubedljiva (uz minus od 110.000 glasova u odnosu na prethodne izbore), izvojevana zahvaljujući apstinenciji birača, a pre svega vmrovskog glasačkog korpusa (za četiri godine izgubili su oko 140.000 glasova).

Makedonsko stanovništvo nije podržalo promenu imena

Zaključak se nametao sam po sebi: Zaev može nastaviti da vlada samo u uslovima totalne pasivizacije biračkog tela i smanjene izlaznosti. A to, praksa pokazuje, nije baš najbolja matematika. Očigledno je, makedonsko stanovništvo nije podržalo projekat promene imena države. Cela priča svodi se na oko 350 hiljada Makedonaca, koji su na referendumu zaokružili „da“ i nastavili da glasaju za SDSM.

Posmatrajući ukupne brojke, to nije dovoljno da bi se odluke koje je sprovodio Zaev smatrale legitimnim. Uz deficit legitimiteta, ostalo je samo otvorenim na kojoj će Zaev „krivini ispasti“!?

Ispostavilo se da su to upravo održani lokalni izbori. Iako se, sabirajući rezultate, ne može tvrditi da je SDSM doživeo istorijski neuspeh (opet je izlaznost bila manja, oko 50% upisanih birača), distribucija glasova u najvažnijim lokalnim samoupravama na glasanju za gradonačelnike učinila je svoje. Zaev odlazi, i sa mesta premijera i sa mesta šefa partije. Međutim, bitnije od svega jeste kako će se ova promena odraziti na situaciju u i oko Severne Makedonije? Da li će biti nekih suštinskih promena?

Ista meta isto odstojanje

Odgovor je jednoznačan, nameće se sam po sebi: ista meta isto odstojanje. Sa izborima ili bez njih, uz nova personalna rešenja stare vladajuće većine ili povratak nekih „starih personalnih rešenja“ u okviru nove vladajuće većine, suštinskih skretanja ne može biti. Promene koje je indukovao Zaev epohalnog su karaktera i na dugi rok determinišu i političke procese u zemlji i spoljnopolitičko kretanje u međunarodnom okruženju.

Republika Makedonija, prepoznata delimično i sa prefiksom BJR, opstajala je zahvaljujući uspostavljenoj geopolitičkoj ravnoteži. U tom okviru mogla se voditi duga i uporna borba oko stvari identitetskog karaktera i održavati nacionalni konsenzus. Sa Severnom Makedonijom, to prosto nije moguće. Nakon tih i takvih promena svaka vlast je osuđena na duboku defanzivu.

Najpre, tu su zahtevi istočnih komšija, posmatrano iz ugla Sofije nema mnogo razloga da Bugarska od njih odustaje. Zatim, tu su i potencijalni zahtevi grčke strane koja pre ili kasnije može tražiti doslednu primenu prespanskih rešenja i dodavanje prideva severnomakedonski uvek i svuda. Na Balkanu se odomaćilo tumačenje „duha sporazuma“, a ne doslovno čitanje potpisanog. Onda na red dolazi i Tiranska platforma, u celini ili detaljima, ceh iz 2016. godine mora se platiti. Dug nije drug, Albanci to dobro znaju. Naposletku, slede i nova zaduživanja, pošto članstvo u NATO košta.

Stavljajući jednu staru anegdotu vezanu sa sastanak Regana i Gorbačova u kontekst glazgovskog samita, borbe protiv klimatskih promena i zelene agende, Tomas Fridman je svoju poslednju kolumnu za „Njujork tajms“ naslovio: Da li će nam Rusija ili Kina pomoći u slučaju napada vanzemaljaca? Za SAD NATO nije cilj sam po sebi, već sredstvo za borbu protiv Rusije i Kine na svim frontovima. Njima ne treba širenje NATO-a da bi druge učinili sitim, to ih se uostalom i ne tiče, nemaju prema tome nikakvu odgovornost, već da bi lakše mobilisali gladne.

Okretanje leđa Kini i Rusiji

Zaev se i tu dokazao, stavljajući „na led“ kineske projekte o infrastrukturnom povezivanju Atine sa Beogradom, a preko Skoplja i proterujući ruski diplomatski personal. Severna Makedonija, ako sutra zatreba, podrazumeva se, ratovaće i protiv „vanzemaljaca“, inkorporirarti američke spoljnopolitičke prioritete u sopstvene delovanje. Tu više izbora nema.

Pored toga što je ovakav pristup besmisleno proglašavati državnom strategijom, problem nastaje i zato što, u toj velikoj igri koja će još dugo trajati, a da bi osigurali lojalnost saveznika, Amerikanci u nekom trenutku mogu „zaigrati na kartu“ Bugara, Grka ili Albanaca! Nauštrb Severne Makedonije i njenih interesa. Uostalom, na neki način to se već desilo u Prespi.

Zabluda da će ulaskom u NATO, zbog čega je trebalo narušiti i osetljivu geopolitičku ravnotežu i razgraditi nacionalni konsenzus, biti otvorene perspektive – najpre ekonomske, a zatim i političke, naučno-tehnološke i tako dalje, plaćaće se na rate. Ostavka doskorašnjeg premijera samo je vrh ledenog brega. Ono što gledamo trenutno liči na – muke po Zaevu. Brzo će se ispostaviti da su to zapravo i – muke posle Zaeva.

(Sputnjik)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. Petrovgrad says:

    U vreme komuniyma, nama susedan narod dobio je pravi na naciju i skoro 70 godina se zvali Makedonci. Odreklu su se nacije i sada umesto nacionalne pripadnosti imaju geografski pripadnost. Sada su Severni, jer su izabrali da im geografska odrednica bude sve. Dakle Severna Makedonija. Stanovnici se zovu Severnomakedonci. Veliki uspeh. Albancu su ostali Albanci u Severnoj Makedoniji. Naime, eliminisali su Makedonce kao naciju.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *