Šiptari upadaju na Jug Srbije, seku šume i ostavljaju pustoš

Šiptari upadaju na Jug Srbije, seku šume i ostavljaju pustoš

6 marta 2013

ŠiptariŠumaŠume uz administrativnu liniju s Kosovom i Metohijom su desetkovane, tužno konstatuju stručnjaci „Srbijašuma“ koji ovih dana, s glavom u torbi, ponovo kreću u popis polja prekrivenih panjevima. To je sve što ostaje od šuma u Kopnenoj zoni bezbednosti posle akcija albanskih pljačkaša, koji ne prezaju i da zapucaju ako bi se dokopali drveta.

– Bezbroj puta smo međunarodnim institucijama na KiM prijavljivali ove pljačke, ali oni se jednostavno prave ludi – s ljutnjom priča dr Predrag Aleksić, izvršni direktor Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine „Srbijašuma“. – Našim šumarima zabranjeno je da uđu sami u „zabranjenu zonu“ uz administrativnu liniju, dok albanske bande, organizovane poput vojske, vršljaju bez problema. Imaju izviđače, naoružano obezbeđenje, specijalizovanu mehanizaciju i kamione. Toliko su drski da pucaju i na šumare i na naše bezbednosne snage.

Najugroženija su područja Kuršumlije, Leskovca i Vranja gde se od 1999. godine nemilosrdno seku i državne i privatne šume. Više od 60 odsto ukupne krađe dešava se na području uz administrativnu liniju s KiM.

– Divljačko uništavanje šuma, ne samo što nanosi ogromnu štetu zbog gubitka drveta, već menja i kompletnu mikroklimu – ističe dr Aleksić. – Drastično se smanjuje apsorpcija ugljen-dioksida i proizvodnja kiseonika, pojačana je erozija, izmenjen vodni režim.

U proteklih pet godina u šumskom gazdinstvu Kuršumlija posečeno je više od 33.000 kubnih metara drveta, u Leskovcu oko 8.500, a na području Vranja, preciznije oko Bujanovca, oko 9.500 kubika, navodi Gordana Jančić, rukovodilac u Odeljenju za zaštitu šuma i zaštićenih prirodnih dobara.

– Naše ekipe se upravo spremaju da krenu na teren i utvrde štetu koja je načinjena ove zime. Očekujemo da će biti ogromna, jer su po našim saznanjima Alabanci uništili sve, iole dostupne, šume u pokrajini i sada nemilice seku na jugu centralne Srbije – kaže Gordana Jančić.

Stručnjaci „Srbijašuma“ navode da je albansko stanovništvo tradicionalno seklo šume, jer su ih smatrali državnim, a seču su intenzivirali posle dolaska NATO na KiM.

– Njihov odnos prema šumama je iracionalan. Na Kosmetu su čitave planine ogoljene, čak su i panjeve povadili – kaže dr Aleksić. – Sada nemaju drugog načina da dođu do ogreva osim da kradu iz centralne Srbije. Sada uz admnistrativnu liniju, ostaje sve manje drveta koje mogu da iseku.

U „Srbijašumama“ ističu da srpske bezbednosne snage reaguju na svaki poziv šumara kada ovi uoče pljačkaše, ali da često stignu kasno zbog očajnih puteva, ukoliko ih uopšte ima u planinskim područjima uz adminstrativnu liniju.

– Zbog loše infrastrukture iz tih krajeva su prvo otišli ljudi, a sada „odlaze“ i šume – kaž dr Aleksić. – „Srbijašume“ godišnje podele dva miliona sadnica vlasnicima u Srbiji za obnovu šuma, ali problem je što u najugroženijim područjima više nema ljudi koji bi ih sadili. Sada odlaze i poslednji žitelji planina s juga centralne Srbije koji su živeli od eksploatacije drveta, jer im albanski pljačkaši oduzimaju jedini izvor egzistencije.

I DRVEĆE IM SMETA

Albanci koji žive na teritoriji Kosmeta, a poseduju šumske parcele u opštini Medveđa napravili su pravu postoš uz administrativnu liniju, kažu u „Srbijašumama“.

– Međunarodne institucije na KiM, iz zemalja koje toliko brinu o ekologiji, neće da reaguju iako je reč o ekološkoj katstrofi – kaže dr Aleksić.

(Boris Subašić – Novosti)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *