SKRIVENA ISTORIJA: Hrvatski zločini nad srpskom decom u Prvom svetskom ratu

SKRIVENA ISTORIJA: Hrvatski zločini nad srpskom decom u Prvom svetskom ratu

28 јуна 2014

hrvatski-zlocini-nad-srpskom-decomDanas se navršava 100 godina od kako je revolucionar “Mlade Bosne” Gavrilo Princip izvršio atentat na austrijskog cara Franca Ferdinanda, što se uzima kao povod za početak Prvog svetskog rata u kom je Srbija platila ubedljivo najskuplju cenu.

Cena srpske pobede u Prvom svetskom ratu: 1.247.435 ljudi, tačno 28 % od broja celokupnog stanovništva.

Do septembra 1915. poginulo je 170.000 boraca. Prelazak Albanije nije preživelo 77.000 vojnika. Na Solunskom frontu život je izgubilo 36.000 Srba. U zarobljeništvu, život je ostavilo 80.000 ratnika. A broj civila koji nisu sačekali oslobođenje penje se na preko 840.000. Srbija je u mir i oporavak krenula sa oko 540.000 ratnih siročadi.

Od 60.000 vešala koliko je Austrougarska podigla tokom rata, dobar deo je podignut u Srbiji. Prema izjavi austrougarskog generala Bekića zagrebačkom listu “Agramer Tagblat” za vreme okupacije, u Srbiji je obešeno odlukom vojnih vlasti 11.000 lica. ali je stvaran broj obešenih bez presude, po rečima istog generala, mogao biti i desetostruko veći. Polazeći od broja obešenih, streljanih i interniranih stanovnika okupirane Srbije, koji nisu bili pozvani pod ratnu zastavu, a to znači staraca, žena i dece, mnogi istoričari došli su do zaključka da cilj nije bio samo vojnički poraziti Srbiju, već se merama nasilja htela smanjiti biološka snaga srpskog naroda i da je to bio jedan od skrivenih ciljeva austzrougarske vlade.

Radisav Simić iz Ropočeva kod Beograda, pripadnik 18. puka Dunavske divizije jedan je od svedoka divljanja austrougarskih vojnika 1914. godine u Mačvi. Pod zakletvom, Simić je izjavio sledeće:

“U selu Dublje kod Šapca, i jednoj kući naišli smo na šestoro zaklane dece. Pod snažnim uticajem tog groznog zločina nekoliko dana nisam mogao ništa da jedem… U drugoj kući nije bilo nikoga. U trećoj smo naišli na čoveka od oko pedeset godina starosti i pitamo ga kakvi su to ljudi bili ovde što su napravili ove strašne zločine. “Ne znam ko su, ali govore srpski (hrvatski – prim.aut.)” – odgovori on. U sledećoj kući naišli smo na četvoro dece sa odsečenim glavama stavljenim pored njih a na petom ostala glava da visi… Deca su bila poređana na stolovima. U selima smo nailazili na ljude obešene iznad kućnog praga, ili povešane o stabla voćaka i to starci, žene i deca, ili su pak poklani u kućama i dvorištima…”

Mada je u Zagrebu bilo dobro poznato kakve su sve zločine u Srbiji učinile hrvatske jedinice, preko svega se ćutke prelazilo. Jedan poslanik Hrvatskog sabora usudio se da kaže kako su se “Hrvatski pukovi povratili iz Srbije kao pioniri narodnog jedinstva”. Jer kud god su prolazili “svud su nalazili narod koji govori istim jezikom i dolazili do uvjerenja: to je naš narod, protiv toga naroda nemamo ništa neprijateljskoga nego, dapače, osjećaj bratstva, simpatije i ljubavi”.

odlomak iz teksta Vase Kazimirovića “Nema platna za crne barjake” istorijske sveske “Srpsko nasleđe”, broj 11, novembar 1998. strane 10-17

Šta radi i da li radi današnja zvanična Srbija da, ako ništa drugo, bar otrgne od zaborava ovakve i slične priče. Ima li toga i koliko u udžbenicima istorije naše dece? Jesu li to danas u Srbiji neke druge vrednosti u modi? Stidimo li se mi to, možda, sopstvene istorije…

(Srbin.info – Dragan Kulašević)

KOMENTARI



7 коментара

  1. Sale says:

    Sram vas bilo Srbi...nista vam sveto nije....samo gledate kako cete napuniti svoje guzice...

  2. Za Srbiju says:

    Sale, pozdrav. Slažem se s tobom. Zapadne šuplje "vrednosti" obuzeše Srbe. Dugo se i temeljito radilo da zaboravimo ko smo i koji zadatak imamo kao narod.

  3. Rade says:

    Dragane svaka cast za ovu ISTORISKU dokumentaciju. Istina boli i teska je da se prizna od zapada koji nema obraza, savesno, humanitarnog i ljudskog u sebi. To je posebna KLICA KRVOLOKA, kao i ovaj bezimenjakovic sto je ostavio prve komentar. Imam savet za njega/nju, Srbi uvek prastaju ali nikada ne zaboravljaju, imaj to u vidu. Stani i pogledaj 360 stepeni oko sebe sagledaj istoriske cinjenice i pogledaj oci istine pa donesi zakljucak ako se covek ili zana pogledaj se u ogledalo da ti pomogne da se snades.

  4. Živoslav Miloradović says:

    Više puta sam pročitao tekst da bih ustanovio koja je to "hravatska vojska vršila zloćine u Mačvi, ali nisam uspeo da nađem niti jednu rečenicu o tome. Pridev "hrvatski" se može naći samo u ovoj rečenici: "Mada je u Zagrebu bilo dobro poznato kakve su sve zločine u Srbiji učinile hrvatske jedinice, preko svega se ćutke prelazilo. Jedan poslanik Hrvatskog sabora usudio se da kaže kako su se “Hrvatski pukovi povratili iz Srbije kao pioniri narodnog jedinstva”. Jer kud god su prolazili “svud su nalazili narod koji govori istim jezikom i dolazili do uvjerenja: to je naš narod, protiv toga naroda nemamo ništa neprijateljskoga nego, dapače, osjećaj bratstva, simpatije i ljubavi”. Kojer su to hrvatske jedinice? REč pukovi se odnosi na vojnike, Hrvate koji su bili u sastavu ovih jedinica. To nsu bile samostalne vojne formacije, niti je takvih nacionalno čistih formacija bilo u TADAŠNJOJ austrijskoj vojsci. Hrvatske zemlje su bile pod vlašću Austrougarske monarhije, pa su u tu vojsku Hravati odlazili kao u svoju. U tu istu vojsku regrutovani su i Srbi iz Vojvodine i Bosne. Da li onda možemo reći da su jedinice Srba iz Vojvodine i Bosne ubijale spske civile u Mačvi uključujući i decu? Šta lupeta ovaj čovek i čemu ovo lupetnaje služi?

  5. ccc says:

    vrazja divizija tocilo jedno...ukucaj na guglu pa ce ti izaci...a procitaj malo arcibalda rajsa on je sve detaljno naveo...ciglo jedna

  6. marijana says:

    ЈЕЗИВО, шта су радили србима. Ни семе им нетреба оставити. Виде ли ови лопови, што су на власти, шта се ради и сада са србима? Знају ли шта су радили са србима вековима? Знају ли да нам једина гершка, само што смо срби?

  7. Pingback: Хрватски злочини над српском децом у Првом светском рату | Јадовно 1941.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u