Слике које су наљутиле Тита

Slike koje su naljutile Tita

13 marta 2015

Mica-Popovic-Predeo.gif 8769„Poklon SIV-a Savremenoj galeriji Zrenjanin 1963. godine” je naziv izložbe slike koja će do19. marta prikazati izbor od 45 dela, pristiglih iz Zrenjanina u izložbeni prostor Kuće legata u Beogradu, Knez Mihailova 46. Ovi radovi nastali uglavnom sredinom prošlog veka, svedoče i o otkupnoj politici tog perioda, koja je omogućavala umetnicima da pokriju troškove stvaranja i izlaganja, ali je ovom praksom omogućena i legalizacija osrednjosti. Zato ovaj poklon SIV-a sadrži podjednako osrednja, ali i vrhunska dela jugoslovenskog slikarstva. Zahvaljujući ovakvoj dopuni iz 1963. godine zbirka Savremene galerije Zrenjanin postala je nezaobilazna za proučavanje umetnosti sredine XX veka i prevazišla je lokalno-regionalni značaj, kako ističu autori ove „beogradske postavke”, dr Ješa Denegri i kustoskinja Slavica Popov.

– Cilj  izložbe je da se istakne da kolekcija Savremene galerije Zrenjanin nije samo lokalnog karaktera, već da ima i nacionalnu vrednost. U Umetničkoj koloniji u Ečkoj, zbog koje je naša galerija i osnovana aprila 1962. su boravili, pored lokalnih i umetnici iz zemalja nekadašnje Jugoslavije, a remek dela našeg slikarstva dobili smo zahvaljujući SIV-u.  Posle Beograda izložba se vraća u depo u Zrenjaninu, jer mi nemamo stalni izložbeni prostor. A nadamo se da će i to moći da se reši – rekla nam je kustoskinja Popov.

Po umetničkoj vrednosti ali i neobičnoj priči koju nose izdvajaju se nekoliko dela, između ostalih slika Vladislava Todorovića Šilje „Kompozicija IV”, napominje istoričarka umetnosti Slavica Popov.

– Ovo delo  otkupljeno  je sa drugog Oktobarskog salona 1962. godine i jedno je od onih koje je bilo povod za osudu apstraktne umetnosti u Titovom govoru 21. januara 1963. godine. Tito je , naime, u govoru na VII kongresu Jugoslovenske omladine izjavio: „Ja nisam protiv stvaralačkog traženja novog ali sam protiv da dajemo novac zajednice za neka takozvana modernistička dela koja nemaju nikakve veze sa umjetničkim stvaralaštvom. Ako neko hoće da se bavi takvim slikarstvom ili skulpturom, neka to čini na svoj trošak, zajedno sa onima koji zastupaju pravac ultramodernističke, apstraktne umjetnosti. Pored toga, time se guši razvitak istinske umjetnosti”. Sledećeg dana, 22. januara 1963. Savremena galerija je među 136 umetničkih dela od SIV-a, na čijem čelu je tada bio Tito, dobila i ovu sliku.

Drugi autor koji izaziva pažnju, po rečima naše sagovornice,  je Ferdinand Kulmer, jedan od najznačajnijih predstavnika enformela u Hrvatskoj, koji je januara 1961. godine u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu izlagao dve slike sa istim naslovom „Smeđa slika” (obe identičnih dimenzija 146×97cm). Jedna je zatim izlagana na velikoj izložbi „Savremeno jugoslovensko slikarstvo i skulptura” u Londonu, u čuvenoj Tejt galeriji i ostala u inventaru te velike muzejske institucije  (verovatno otkupljena) a druga je dospela u Savremenu galeriju Zrenjanin 1963. godine kao poklon SIV-a.

Slavica Popov  izdvaja i Igora Vasiljeva, rođenog 1928. godine u Beogradu, u porodici ruskih emigranata. Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu, koju je upisao 1948. godine, nakon nekoliko prekida trajno napušta 1952. godine, kada upisuje istoriju umetnosti.

– Pod nerazjašnjenim okolnostima, na studentskoj ekskurziji, Vasiljev je tragično izgubio život u proleće 1954. godine. Ostvario je više od 120 slika i veliki broj crteža.  Živeo je burno i  brzo, a nakon 11 meseci robije sledi ciklus zloslutnih slika u hladnim plavim tonovima sa sablasnim vizijama i dahom smrti. Tom ciklusu pripada i slika „Delirijum”, nastala novembra 1953. godine, pet meseci pre njegove prerane i tragične smrti.

Kustoskinja predstavlja i sliku „Predeo” Miće Popovića iz 1947. godine, o čemu kaže:

– Delo pripada  periodu „Zadarske grupe” i moguće da ga je umetnik izložio na svojoj prvoj samostalnoj izložbi 1950. u Umetničkom paviljonu gde je prikazao svoju celokupnu produkciju od 1939. do 1950. sa 160 slika. U predgovoru kataloga ove izložbe Mića Popović se tada obračunao sa teorijom socijalističkog realizma.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *