„SPIEGEL“: Pristupanje Ukrajine NATO paktu doneće samo probleme

„SPIEGEL“: Pristupanje Ukrajine NATO paktu doneće samo probleme

6 decembra 2014

nato1--foto-REUTERS.pngPriključenje Ukrajine NATO-u uopšte nije na dnevnom redu rada ove organizacije, piše dopisnik iz Brisela nemačkog magazina „Špigl” Kristofer Šult.

U autorskom komentaru Šult podseća da je ukrajinski predsednik Petar Prošenko nedavno izneo ideju o narodnom referendumu o priključenju NATO-u, koju je njen šef otvoreno podržao. Ali, dodaje Šult, i samo pokretanje razgovora o priključenju Ukrajine, za NATO bi moglo da bude opasno pošto bi moglo da prouzrokuje podele među sadašnjim članicama. Ovo bi ruskog predsednika Vladimira Putina samo opskrbilo dodatnom moćnom municijom.

Šult ne želi da bude pogrešno shvaćen. Po njemu, glavna odgovornost za novi hladni rat između Zapada i Rusije leži na Putinu. „U ovo vreme to je važno naglasiti, pre no što počnete da kritikujete Zapad kako vas ne bi smestili u tabor pristalica Putina”, objašnjava on.

Kada su se u Briselu neki dan okupili ministri spoljnih poslova zemalja članica NATO-a, pitanje mogućeg priključenja Ukrajine u budućnosti nije ni bilo na dnevnom redu. Ipak, ovo će biti tema razgovora, a krivicu za to je moguće svaliti na dvojicu političara.

Tokom prošlonedeljnog intervjua za nemački javni servis ZDF, ukrajinski predsednik Porošenko je izjavio da bi voleo da u skoroj budućnosti organizuje referendum o ulasku njegove zemlje u NATO, a novi generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg nije imao ništa pametnije da radi nego da Porošenku ponudi svoju verbalnu podršku i da doda da je pravo svake suverene nacije u Evropi da se kandiduje za članstvo u NATO-u.

I kao da to nije bilo dovoljno, Stoltenberg je dodao komentar direktno na račun Moskve u kojem kaže da „nijedna treća zemlja izvan NATO-a ne može na odluku o širenju da uloži veto”.

U trenutno zategnutoj situaciji, otvorene spekulacije o mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u su prosto – igranje vatrom. Nemačka kancelarka Angela Merkel predložila je bivšeg norveškog premijera za prvog čoveka alijanse zato što se smatralo da je on daleko umereniji političar od njegovog prethodnika Andersa Foga Rasmusena. Ali onoga trenutka kada je Stoltenberg preuzeo komandu, razlike između pomenute dvojice su nestale. Jastrebovske opaske od strane najvišeg vojnog komandanta NATO-a Filipa Bredlova takođe nisu mnogo doprinele smirivanju situacije.

Zašto je uopšte potrebno zvaničnicima alijanse da se tako često izjašnjavaju o Ukrajini, pita se Kristofer Šult. Od trenutka izbijanja krize u NATO-u su izneli stav da tamošnji sukob ne može biti rešen vojnim sredstvima. Ako je već tako, zar ne bi bilo pametnije da Stoltenberg, Bredlov i kompanija, jednostavno – zaćute?

Sve drugo ide u Putinovu korist dok, istovremeno, pokazuje jasnu podeljenost u Evropi. To olakšava ruskom predsedniku da priča o (pretpostavljenoj) ekspanzionističkoj politici Zapada. A kada se dođe na teren EU, Putin se, naravno, zatiče u kontradikciji. Jednom je kazao: „Ako EU prihvati Ukrajinu kao članicu, Rusija bi, po mom mišljenju, to trebalo da pozdravi.” Prošle godine, međutim, on je iznenada promenio svoj stav.

Ali, Putin je članstvo Ukrajine u NATO-u uvek smatrao „crvenom linijom”. Čak i ako se prihvati da je alijansa usmerena na odbranu, reč je ipak o vojnom savezu. A on može biti moćan jedino kada svih 28 država zastupa istu poziciju.

I upravo tu leži problem, smatra Šult. Samo mali broj članica, uglavnom baltičke države i Poljska, trenutno podržavaju ulazak Ukrajine u alijansu. Svi ostali se drže principa da svako novo članstvo ne sme da bude u korist samo novopridošlog već i u korist cele zajednice. Teško je naslutiti trenutak u kojem bi Ukrajina mogla da doprinese dobrobiti NATO-a.

U tom smislu postoji samo jedan pravi odgovor Porošenkovim manipulacijama. I on je formulisan od strane nemačkog ministra inostranih poslova Franka Valtera Štajnmajera. „Mogu da prihvatim partnerstvo između Ukrajine i NATO-a, ali ne i članstvo”, izjavio je prošle nedelje nemački šef diplomatije internet izdanju časopisa „Špigl”.

Ili, rečeno jednostavnije, pitanje članstva Ukrajine nije čak ni na dnevnom redu alijanse, zaključuje Šult.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *