– Svima je veoma poznato da se u Apuliji, Abruzu, Kalabriji, Markhama i drugde, nalaze mnoge naseobine Južnih Slovena, među kojima se (ljudi) ne služe drugim jezikom doli srpskim, kao što je bio slučaj s ocem Siksta V jer je bio Sloven (sit eze! Nupkiz): on je došao živeti u Grotamareu, blizu Jadranskog mora, tu se oženio i rodio mu se spomenuti Sikst – navedeno je tada u sudu.

Tako je Vrhovni papinski sud utvrdio da je Sikstov otac bio slovenske krvi, govorio srpskim jezikom i da nije znao italijanski.

DOKUMENTI

Priča o papi Sikstu V ne bi bila potpuna ako se ne objasni kako ga svojataju, po običaju, i naše komšije Hrvati. Za njih je “Feliće Pereti bio sin jednostavnih zemljoradnika iz krajeva s južnog ruba hrvatskog etničkog prostora”.

– Vjerovatno je iz Kruščice u Boki Kotorskoj. Otac, Hrvat, mu se preselio u Italiju gdje se oženio njegovom majkom koja je bila Talijanka – ukazuju Hrvati.

Na tribini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti “Kupola Svetoga Petra u Rimu” teolog i književnik Ivan Golub rekao je kako je graditelj te crkve, papa Siksto V, bio “hrvatskoga podrijetla”.

– U tajnom vatikanskom arhivu pronašao sam dokumente koji svjedoče o hrvatskom podrijetlu pape Siksta V – rekao je akademik Golub, pojasnivši da je “papin otac s hrvatske obale Jadrana otišao u Italiju, te se ondje oženio Talijankom i s njom dobio sina Felićea Peretija – tvrdio je Golub.

Mogli bi se navesti još neki primeri sa sličnim tvrdnjama. Ali jedna činjenica je neoboriva – u Boki Kotorskoj i njenom zaleđu ne postoji nijedno selo koje se zove Kruščica. A u pisanim istorijskim tragovima nema dokumenta koji bi osporio svedočenje Andrije Zmajevića.

U prilog autentičnosti i ozbiljnosti njegovih zapisa najbolje govori činjenica da je papa Klement X, 23. februara 1671. godine, Zmajeviću poverio ne samo stolicu barskog nadbiskupa, već i počasnu i prestižnu titulu arhiepiskopa primasa Kraljevstva Srbije. Zmajević je stolovao u Budvi, jer je Bar tada bio pod osmanskom upravom.Pontifikat Siksta V trajao je pet godina. Imao je jasnu viziju obnove Rima. Čim je preuzeo Svetu stolicu formirao je Vatikansku biblioteku, dao nalog arhitekti Domeniku Fontani da počne presvođenje kupole bazilike Svetog Petra, izgradnju novih palata, popločao 121 ulicu, izgradio oko 10.000 metara novih ulica… Obnovom ili dogradnjom antičkih vodovoda u dužini od tridesetak kilometara snabdeo je Rim vodom i podigao 27 javnih fontana. Obnovio je i oko 120 crkava. Po onome što je ostalo iza njega, Sikst V može se smatrati utemeljivačem moderne koncepcije evropskog grada. U svakom slučaju, Sikst V, bio naš ili ne, kratko je ali slavno papovao.

SIMBOL ZAVIČAJA

Papa Sikst V, svetovnog imena Feliće Pereti, stolovao je od 1585. do 1590. godine. Pripadao je redu franjevaca. Bio je poznat kao državnik velikog autoriteta. Posvetio se odbrani vere, obnovi Crkve i povećanju ugleda Svete stolice i papske države. A 1588. godine ekskomunicirao je iz Katoličke crkve englesku kraljicu Elizabetu I. Rodio se u Grotamaru, primorskom mestu kod Ankone. Školovao se u Fermu, Ferari, Bolonji, Riminiju i Sijeni. U Fermu je doktorirao teologiju. Obavljao je dužnost glavnog vikara konventualaca, bio biskup Sv. Agate di Goti u Kampaniji, a potom kardinal. Kada je postao papa, na njegovom grbu bio je lav koji u šapi drži grančicu s tri kruške, simbol zavičaja njegovog oca. Legenda kaže da su i u njegovom grobu, uoči sahrane, zasijale tri zlatne kruške.

VASILIJE OSTROŠKI

Andrija Zmajević održavao je prijateljske veze s najistaknutijim srpskim prvacima svog doba, hercegovačkim mitropolitom Vasilijem Jovanovićem (Sveti Vasilije Ostroški) i patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem. O njemu je pisao da je “po starini zemljak naš, drag prijatelj”. Naučio je crkvenoslovenski jezik i ćirilicu, jer se njom “služi čitava naša nacija”. 0 sebi je govorio da je “vatreni katolik i vatreni Srbin”.

(Večernje novosti)