Šta nas čini srećnim?

Šta nas čini srećnim?

30 juna 2013

Estate-Mansion-in-South-Africa_12078327152Najsrećniji ljudi na svetu žive u Australiji, govore rezultati istraživanja koje je sprovela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) na uzorku od 30 zemalja sveta.

Ako je verovati rezultatima ovog istraživanja u prvih pet najsrećnijih nacija našle su se još Švedska, Kanada, Norveška i Švajcarska, a kriterijumi kojima su se rukovodili istraživači su kvalitet života, zdravstveno stanje nacije, bezbednost, zarade i standard stanovanja.

Iako bi (gotovo) svaka osoba na pitanje – šta bi vas učinilo srećnima odgovorila: dobitak na lotou, socijalni psiholozi došli su do zaključka da je odnos između novca i sreće veoma složen.

Naime, bogatije zemlje obično su i srećnije zemlje, imućnije osobe po pravilu su srećnije od siromašnijih osoba, ali veza između novca i sreće nije baš toliko jaka – ona obično zavisi od toga kako definišemo sreću.

Dejvid Bruks, autor knjige „Društvena životinja”, kaže da su brojni istraživači došli do zaključka da dobitak na lotou proizvodi kratkotrajan skok sreće, ali na duge staze efekti sreće su nevidljivi.Sreća koju čovek stiče prelaskom iz siromašne u srednju klasu veća je od one koja se dobija prelaskom iz srednje u višu. Ljudi nisu najsrećniji u svojim srednjim godinama, već u dvadesetim i šezdesetim kada im karijera tek počinje ili se bliži kraju.

Osobe koje stavljaju naglasak na materijalno blagostanje obično su manje srećne od onih kojima to nije toliko bitno. Osim toga, socijalna istraživanja govore da ljudi pogrešno procenjuju šta će ih usrećiti – precenjuju značenje novca i nepokretnosti, a potcenjuju vrednost prisnih veza i važnost teških iskušenja.

„Ako je odnos između novca i sreće složen, bar nije složen odnos između društvenih veza i sreće – što dublje veze neko ima, to će srećniji biti. Ljudi u dugotrajnim brakovima mnogo su srećniji od onih koji nemaju takav brak – jedna studija pokazuje da život u (dobrom) braku proizvodi jednako psihičko blagostanje, kao i zarađivanje 100.000 dolara godišnje. Osobe koje imaju stalnog partnera srećnije su od onih koje za godinu dana izmenjaju više partnera. Kod osoba koje imaju više prijatelja niži je nivo stresa i one duže žive. Ekstrovertni su srećniji od introvertnijih”, objašnjava Dejvid Bruks.

Ovaj autor tvrdi da su dnevne aktivnosti koje su najviše povezane sa srećom – društvene prirode, a to su druženje nakon posla, večera sa prijateljima i seks sa partnerom. Dnevna aktivnost koja najviše kvari sreću jeste putovanje javnim prevozom. Profesije koje su u najvećoj vezi sa srećom takođe su društvene prirode (menadžer, frizer, zdravstveni radnik ili negovatelj), dok su one najpogubnije za sreću ili izopačeno društvene (posao prostitutke) ili manje društvene (operator mašine). Klinički psiholog Maja Antončić slikovito objašnjava da su sreća i optimizam nalik na psihološki skafander kojim se branimo od depresije i turobnih misli i statistički dokazanih teorija po kojima stvari uvek završavaju loše. Zahvaljujući optimizmu život živimo punim plućima, čašu uvek posmatramo kao polupunu i tvrdimo da „ono što nas ne slomi čini nas jačima”.

„Većina osoba smatra da se sreća nalazi u materijalnim stvarima i autentično veruje da bi bili neuporedivo srećniji ako bi imali nova kola, kuću ili posao. Žene maštaju o konfekcijskom broju 38 i dobroj udaji, muškarci maštaju o plati koja se piše sa (najmanje) četiri nule, deca o igračkama koje poziraju u izlogu… Svi mi očekujemo događaje koji će, poput duha iz Aladinove čarobne lampe, izmeniti naš svet. Na primer, da dobijemo sedmicu na lotou. Ili barem povišicu plate. Ili da se srećno zaljubimo. Međutim, sve su to kratkotrajna zadovoljstva. Nakon dobitka na lutriji sledi euforija, ali ona traje kratko i nakon izvesnog vremena srećni dobitnici dolaze na nivo životnog (ne)zadovoljstva na kome su bili pre dobitka. Ista priča važi i za povišicu plate, novu ljubav ili neki odevni predmet sa potpisom renomiranog dizajnera”, objašnjava Maja Antončić.

Ona podseća da postoji veliki broj psiholoških eksperimenata kojima je dokazano da su se svi dobitnici sedmice na lotou, nakon početne euforije, vratili na svoj „početni” nivo sreće. Neizmernu sreću ne donosi ni veliki uspeh u karijeri, ni brak i deca, ni lutrija, niti bilo šta materijalno. Sve su to samo „ulaznice za sreću”, kaže ovaj psiholog.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *