ШТА СЕ ТО ДЕСИЛО КАД МАРИН ЛЕ ПЕН И СОРОШ ИМАЈУ ИСТО МИШЉЕЊЕ?

ŠTA SE TO DESILO KAD MARIN LE PEN I SOROŠ IMAJU ISTO MIŠLJENJE?

13 maja 2020

Ako bismo tražili nešto zajedničko u stavovima Džordža Soroša i Marin Le Pen to bi bio težak posao. Ipak, njih dvoje su se, gotovo istovremeno, u jednom saglasili – Evropska unija je u krizi i pred mogućim nestankom. Samo što Soroš za EU strahuje, a Le Penova njen kraj priželjkuje i nada se stvaranju „Evrope nacija“.

Sukob ova dva koncepta, jednog koji se zasniva na reformi političkog sistema EU tako da se manje-više zadrži sadašnji oblik Unije i drugog koji bi je, ukoliko bio primenjen, iz osnova promenio, traje već godinama, a rasprave su kulminirale tokom drame britanskog napuštanja Unije. Pandemija koronavirusa i nesnalaženje briselskih institucija u njoj, ponovo je raspirilo političku bitku o tome kako EU treba da izgleda u budućnosti i može li uopšte da opstane.



Šta će biti sa EU kad su se saglasili Soroš i Marin Le Pen

Sada, dok se pandemija koronavirusa smiruje, i privrženici i bezuslovni protivnici EU, pa i neutralni posmatrači, konstatuju da je pandemija pokazala sve njene slabosti u funkcionalnom, organizacionom, pa i dubljem smislu, objašnjava nam istraživač iz Instituta za evropske studije Dušan Gujaničić.

„Svi su svesni da EU mora da reformiše svoj način delovanja, postupanja i odlučivanja. Neke naznake u tom pravcu videli smo od francuskog predsednika Emanuela Makrona koji se, i to mu se mora priznati u zasluge, barem naglas, iako je pobornik liberalne politike, istakao mane funkcionisanja EU i pokrenuo talas rasprava o potrebnoj reformi“, kaže on.

Makron je, nastavlja naš sagovornik, svestan da se radi o dugom, složenom i neizvesnom procesu. Da bi ga u perspektivi sproveo, mora da ima kritičan broj glasova i odgovarajuću podršku među evropskim partnerima, što sada deluje prilično neizvesno.

„Sa druge strane, ponašanje EU u prvih nekoliko nedelja pandemije potvrdilo je staru činjenicu da veliki i glomazni sistemi jako teško odgovaraju na konkretne probleme u smislu efikasnosti, blagovremenosti. Zaista, prošlo je više nedelja pre nego što je EU dala neki iole konkretan odgovor“, dodaje Gujaničić.

Može li novac da nadomesti solidarnost

Politikolog iz Salcburga Željko Malešević naglašava izostanak solidarnog mehanizma na početku pandemije – kada je virus počeo da se razvija svako je gledao da spase sopstvenu glavu. To je, prema njegovim rečima, u neku ruku i logično, ali na videlo su izbile slabosti EU i ispostavilo se da se radi o Uniji samo u dobru – kako bi Austrijanci rekli, samo po lepom vremenu.

„Pitanje je kako će se te slabosti prevazići; evropske institucije to pokušavaju preko finansiranja, preko novca koga EU sigurno ima i može da ga štampa u neograničenim količinama da bi zadovoljili nezadovoljne članice. Kako će se to razvijati, biće zanimljivo za posmatranje“, konstatuje on.

Može li novac da nadomesti nedostatak solidarnosti, pita se naš sagovornik. Zavisi kako će biti raspoređen i ukoliko od septembra ili oktobra njime budu pokriveni gubici privreda evropskih zemalja, poverenje u institucije EU biće vraćeno. Ukoliko nezadovoljstvo građana, usled negativnih privrednih posledica uzme maha, ni novac neće pomoći.

Evropa nacija ili EU kakva je danas

Ima li „Evropa nacija“ šansu? Koncept Evrope kao saveza nezavisnih, suverenih nacija, kao konfederaciji koja bi imala nekoliko zajedničkih nadležnosti suprotstavljen je koncept evropske superdržave.

Evropa nacija je, prema Gujaničićevim rečima, koncept sličan onome koji je šezdesetih godina zagovarao Šarl De Gol.

„Pošto je to jedan ambiciozan poduhvat, iako deluje zrdavorazumski ispravan i politički vrlo održiv, ne treba imati iluziju da će se stvoriti decenijama. Jer, da bi se stvorila Evropa nacija prvo mora da se razgradi ovakva nefunkcionalna Evropa. Ne da se u potpunosti raspadne, ali mora da se temeljno reformiše i da se na, barem donekle novim osnovama uspostavi konsenzus. Pri tome, to će dosta zavisiti i od odnosa snaga među najvećim evropskim državama, Francuskom i Nemačkom, pre svega“, konstatuje on.

Ni Gujaničić ni Malešević ne misle da će se uskoro stvoriti Evropa nacija. Čak i kada bi stvaranje Evrope nacija postala zvanična francuska politika, teško bi bilo pronaći ključnog saveznika za takav poduhvat, smatra Gujaničić, dok Malešević misli da u ovom trenutku stvaranje Evrope nacija nije realan projekat, sve dok ne dođe do konkretne podele među evropskim zemljama.

„Treba da se zna da je EU ogroman aparat. Teško zamisliv aparat po pitanju snage, privredne i političke i ne verujem da tako lako može da se promeni. Tim pre što sama stranka gospođe Le Pen nema snagu da preuzme vlast u Francuskoj. Takav je izborni sistem da je teško da će oni biti najjača stranka u svojoj zemlji, a ako nemate vlast u svojoj zemlji, teško da možete da progurate svoje zahteve u čitavoj EU“, kaže Malešević.

(Sputnjik)

KOMENTARI



6 komentara

  1. Ivan Grozni says:

    Oko EU postoji mnogo nedorecenih stvari koje bi morale da se "ispeglaju". Prva stvar je;Dali EU moze da postoji bez briselske birokratije? Dali EU moze biti carinsko-sengenska tvorevina bez krutih zakona Brisela? Dali moraju clanice svoj suverenitet predati u ruke komesara unije, koje narodi doticnih drzava nisu izabrali? Mnoga druga pitanja koja se svakodnevno isprecuju pred gradjane Unije. Soros misli na profit, La Pen na vlast. Ujediniti te dve zelje je malo teze u transparentnim drustvima jer ipak postoji javnost koja je zainteresovana za zbivanja unutar Unije. I jedan i drugi ne biraju sredstva da dodju do cilja. Ko ce prevagnuti videcemo. Kod nas se zna AV Pretsednik, AV Sudija, AV Premijer, AV Guverner Banke, Av Spasioc, AV Dobrotvor, AV Vrhovni komandant...Jedan pecat za sva dokumenta.

  2. persida says:

    "Evropa nacija" ne moze biti nekakva konfederacija. Nikakva Evropa kao administrativno telo nije potrebna. Izgleda da Le Penova pokusava da Sorosevu ideju prepakuje u novi, prihvatljiviji paketic. Sve je to ista bagra, ista zelja za dominacijom.

  3. Za Srbiju says:

    Ovo je suprotno. Nije zajedničko.

    • persida says:

      Na povrsini razlicito, u sustini isto.

    • Kosovac says:

      @ Za Srbiju, …..Tako je, ovo je potpuno suprotno i nije zajedničko. U ovom naslovu i članku, novinar Sputnjika to spaja kao fol „isto mišljenje“. Bezobrazluk, kao da smo mi medijumski potrošači debili. To zaista vređa našu inteligenciju, a isto tako nam govori da ovaj „Sputnjik“ igra za sorošoidni tim. Odavno se to primećivalo, ali nije bilo toliko očigledno kao ovog puta. ……….Šta su pokušali da urade? Spojili su Đorđa Soroša i Marin le Pen, u pokušaju da Sorošu podignu ugled sa Marin le Pen, a Marini le Pen smanje ugled sa Sorošem. Ljigavo, ni selska vizitarka to ne bi radila, ali persida to prihvata – njoj karakter ne smeta.

      • doktrina soka says:

        Persida je shebala Sputnik,priklonila se NUNSU zap.MSM. Gledanost joj je totalno opala i moze da zatvori firmu.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *