Шта су показали избори у Словачкој?

Šta su pokazali izbori u Slovačkoj?

10 marta 2016

pol-iskenderov Petar 45z6Piše: Petar Iskenderov

Parlamentarni izbori u Slovačkoj koji su održani 5. marta, lokalni i inostrani mediji već su uspeli okarakterisati kao “šokantne” i čak kao svojevrsni “zemljotres”. O “ogromnom zemljotresu” koji je potresao Slovačku, posebno je izveštavala poljska TV kompanija TVN24. A internet izdanje PoloniaChristiana u svom komentaru je podvuklo da su glavni pobednici na slovačkim izborima postale “antimigrantske” snage i “antisistemske partije”. [http://spravy.pravda.sk/parlamentne-volby-2016/clanok/385838-polske-media-oznacili-vysledok-volieb-na-slovensku-ako-velke-zemetrasenie/]

Slične ocene – uz sav njihov emocionalni kolorit – izgledaju potpuno tačne, uzimajući u obzir da se radi o zemlji-članici EU i NATO pakta. A ta činjenica da u aprilu na birališta treba da izađu građani Srbije – još jedne važne zemlje po pitanju geopolitičke situacije – tera nas da se pažljivije odnosimo prema tim lekcijama koje treba da se izvuku iz slovačkih izbora – i u Briselu, i u Beogradu, i u drugim evropskim prestonicama.

Glavna lekcija ogleda se u tome što se građani Slovačke uprkos značajnom pritisku lokalnih i inostranih medija, nisu uplašili da glasaju upravo za one za koje oni smatraju da je potrebno. I da u svojoj većini glasaju upravo protiv “sistema” – ako pod tim sistemom podrazumevamo izvana nametnute norme, principe i standarde.

U novom sastavu parlamenta Slovačke biće predstavljene tri političke partije koje su probriselski propagandisti ranije krstili kao nacionalističke, populističke i čak fašističke. To je – Slovačka nacionalna partija (SNS) Andreja Danka, koja je devedesetih godina podržavala tadašnjeg harizmatičnog premijera Slovačke Vladimira Mečijara – koji se zalagao za aktivne uzajamne odnose sa Rusijom (8,6% glasova). To je partija koja se bori za tradicionalne porodične vrednosti – “Mi smo porodica” (Sme rodina) Borisa Koplara (6,6%). I na kraju, to je desno-radikalna Narodna partija “Naša Slovačka” Marijana Kotlebe – koja zahteva da se Slovačka oslobodi od diktata NATO i EU. Ako uzmemo u obzir da se i desnocentrična partija “Sloboda i solidarnost” (SaS) ekonomiste Riharda Supikapridržava evroskeptičnih pogleda (zalažući se između ostalog i protiv Lisabonskog sporazuma) – onda se Briselu očigledno ne može zavideti.




U nastaloj situaciji čak i vladajuća socijal-demokratska partija Smer premiejra Roberta Fica, izgleda za rukovodstvo EU najbolji izbor, bez obzira na njihovo posebno mišljenje po pitanju migracione krize i odnosa sa Rusijom. Međutim, iako je Smer dobio izbore skupivši više od 28% glasova, ta partija je izgubila 34 poslanička mesta u parlamentu od 150 poslanika (na prošlim izborima partija Roberta Fica dobila je 44% glasova) [https://volbysr.sk/en/data01.html]. Da dodamo da su i uoči sadašnjeg glasanja sociološka istraživanja ukazivala da će Smer dobiti između 32 i 40% glasova. (http://www.teraz.sk/slovensko/do-parlamentu-by-sa-dostalo-sedem-stran/176491-clanok.html)

Nije slučajno da jedan od vodećih slovačkih politikologa Miroslav Kusi (Miroslav Kusý) u intervjuu bratislavskom časopisu Pravda otvoreno rasuđuje o perspektivama mogućeg kompromisnog sporazuma između Fica i Kotlebe – što je još uoči izbora izgledalo nezamislivo. [http://spravy.pravda.sk/parlamentne-volby-2016/clanok/385816-smer-podla-politologa-urcite-zvazi-aj-kompromis-s-kotlebom/] Vodeća sociološka služba zemlje do poslednjeg trenutka je odbijala da prizna i samu mogućnost da će Narodna partija Naša Slovačka (Naša Slovakiя) preskočiti petoprocentnu barijeru, dajući joj 1,5-2,5%. [http://www.topky.sk/cl/1000869/1528117/Predvolebny-prieskum-posiela-do-parlamentu-sedem-stran–Velky-presun-sil-na-pravici]

Nesumnjivi uspeh nacionalno orjentisanih političkih snaga u Slovačkoj očigledno demonstrira da su, bez obzira na sve globalističke procese, državljani zemalja-članica EU još sposobni da glasaju u skladu sa sopstvenim nacionalno-državnim principima i pogledima. I vlast je prinuđena da na to računa – isto kao što je računala i sa drugim objektivnim faktorima koji su u suprotnosti sa briselskim scenarijem “jedinstvene Evrope”. Jedan od takvih faktora i za Slovačku i za druge države centralne i jugo-istočne Evrope ostaje problem izbeglica i nelegalnih migranata. I dok vođe briselske birokratije kapituliraju pred Turskom kao ključnim regulatorom migracionih tokova, gore pomenuti slovački časopis Pravda kao glavnu novost saopštava da je Slovenija zatvorila dostup migrantima u “Šengensku zonu” i samim tim “zatvorila balkansku maršrutu”, koju su aktivno koristile u tom smislu i turske vlasti kako bi ucenjivale Evropsku uniju. [http://spravy.pravda.sk/svet/clanok/386137-lublana-sprisnuje-vstup-do-schengenu-konci-sa-balkanska-cesta/]

Takođe, treba imati u vidu i da su procesi koji su izazvali politički “zemljotres” u Slovačkoj, karakteristični i za mnoge druge države Evropske unije. Bez obzira na sve napore EU, ne smanjuje se društvena podrška mađarskom lideru Viktoru Orbanu. Smena vlasti u Poljskoj je dovela do dramatičnog pogoršanja poljsko-nemačkih odnosa i čak do pretnje uvođenja evrosankcija protiv Varšave. Evroskeptično raspoloženje jako je i u Češkoj i Austriji – da i ne govorimo o zemljama Mediterana. Sve to govori o tome da ispod spoljne ljušture, u EU sazrevaju nove snage, sposobne da na kardinalan način preformatiraju čitavo evropsko prostranstvo. I čak ni SAD koje se tako aktivno mešaju u evropske poslove i posebno u izradu spoljnopolitičkih prioriteta EU – možda neće priskočiti u pomoć evrobirokratiji.

Analitičar češkog izdanja Respekt, Jakub Janda u vezi s tim je pretpostavio šta se može desiti u Evropi već tokom 2018. godine, čak i u slučaju pobede Hilari Klinton na predsedničkim izborima u SAD (o pobedi Donalda Trampa u Briselu, Berlinu ili Londonu ne vole čak ni da pomišljaju): “U Jelisejskoj palati zvoni telefon. Fransoa Oland, prevazilazeći strašni umor od istovremenog rukovođenja sa tri operacije u Africi i na Bliskom Istoku, govori: “Konačno je i ona pozvonila!”, ali se u slušalici začuo glas jednog od njenih savetnika: “Predsednica Klinton prenosi, vama Evropljanima, da sami rešavate svoje probleme”… [http://www.respekt.cz/externi-hlasy/2018-cesku-vladne-zeman-babis-agrofert-a-penta]

(Fond strateške kulture)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *