СТИГЛА ДЕМОКРАТИЈА У МАКЕДОНИЈУ – АМЕРИКАНАЦ СТИГАО У СКОПЉЕ да би одредио име Македонији!

STIGLA DEMOKRATIJA U MAKEDONIJU – AMERIKANAC STIGAO U SKOPLJE da bi odredio ime Makedoniji!

27 juna 2017

Američki ambasador Metju Nimic, specijalni predstavnik UN u posredničkoj misiji oduženog pregovaračkog procesa između Skoplja i Atine za prevazilaženje spora o službenoj upotrebi imena Makedonija, krajem sedmice dolazi na razgovore sa makedonskim državnim rukovodstvom.

Nimic će posetiti samo Skoplje, „ne i Atinu“, objavljene su ovdašnje najave pozivanjem na službene izvore u Vašingtonu. „Predviđeni su susreti sa državnim vrhom“ u svetlu najava „izvučenih“ iz stavova Nimica iznetih u razgovoru za grčke medije da „pitanje imena treba da bude visoko na programskim prioritetima nove vlade“.

To se u potpunosti „poklapa“ sa iznetim stavovima vlade premijera Zorana Zaeva potvrđenih i za vreme njegove prve zvanične poseti Briselu na čelu vladinog tima, u razgovorima sa visokim zvaničnicima EU i NATO.

Na reaktiviranom kursu strateškog opredeljenja za evroatlanske integracije, inoviranje starih prioriteta, posebno za „ubrzano članstvo u NATO“, presudno je otklanjanje uslovljenih smetnji nerešenog maratonskog spora sa Atinom o imenu Makedonija.

Činjenica da Nimic dolazi „samo u Skoplje, a ne i u Atinu“, pospešuje najave ovdašnjih zapadnih diplomatskih izvora da nova koaliciona vlada Zaeva intenzivno razmatra mogućnost da, upravo zbog ulaska u NATO, po skraćenom postupku, „radi na posrednom rešenju“ (pr)oduženog korišćenjae privremenog imena „Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija“ – (BJRM), pod kojima 1992. primljena u UN.

Odlaskom u prvu posetu u Atini makedonski šef diplomatije Nikola Dimitrov je uz optimizam „otkrio“ konstatacijom da „u mnogim delovima Balkana postoje ljudi koji smatraju da postoji mogućnost da se menjaju post-jugoslovenski dogovori“. Otuda je zaključio da bi „prijem Makedonije u NATO mogao da ima umirujući efekat na region“.

Uoči novog dolaska Nimica osvežavaju se medijske pretpostavke o odlučnosti vlade Zaeva za „razmatranje svežih predloga o privremenom imenu“.

Da li je to uklopljivo u objavljene okvire medijskih najava po kojima je iz Brisela „trasiran“ zadati put skraćenog prijema Skoplja u NATO, u proleće 2018. delimično će se – možda, otkriti i posetom Nimica Skoplju.

Nesumnjivo međutim susedski spor o imenu na jugu Balkana ostaje i dalje kao ključna smetnja članstvu Makedonije ne samo u Severnoatlanskoj vojnoj alijansi već i u EU.

Zbog nerešenog spora sa Atinom o službenoj upotrebi imena Makedonija, uprkos revnosnom zadovoljenju reformskih standarda u sferi odbrane, Skoplje čeka na prijem u NATO od 2008. godine. Iste smetnje su na njenom putu i za približavanje članstvu u EU, čekajući iz Brisela obećani datum za početak pristupnih pregovora za članstvo, otkako je status zemlje kandidata stekla još 2005. godine.

Pod pokroviteljstvom UN, Skoplje i Atina vode maratonske pregovore o službenoj upotrebi imena Makedonija jod od 1992. godine. Izaslanik svetske organizacije u sporu, veteran američke diplomatije Metju Nimic do sada je u oduženim jalovim pregovorima delegacijama dvaju suseda u sporu bezuspešno „vagao“ nekoliko kompromisnih rešenja. Pregovaračima su na stolu bile solucije sa imenima – „Severna Makedonija“, „Republika Gornja Makedonija“, „Nova Republika Makedonija“, „Republika Makedonija Skoplje“…

(Novosti)

KOMENTARI



7 komentara

  1. deda mraz says:

    Komunisticke nakaze od drzava koje su jeretici komunisti kreirali i jos im crkve izmislili i sve dok se to desavalo mi smo nemo to posmatrali i nismo bili svesni da ce to biti okrenuto protiv nas jer sad smo opkoljeni sa neprijqteljskom vojskom i sad pocinje polako iscrpljivanje i sikaniranje.

    • Pitagora says:

      Došla, eto, druga nakaza da arbitrira.

  2. Bob says:

    Kada bi promenili naziv u Juzna Srbija, Grcka ne bi imala nista protiv.

    • Bulova says:

      To joj je i pravo ime.

      • Pitagora says:

        Pravo ime je republikata na krastajci i piperi.

  3. Ajaj says:

    Oblast Makedonije i Ahaje su u zemlji Grčkoj i pominju se u Novom Savezu koji opisuje period pre dve hiljade godina. To je oblast današnjeg Halkidikija, Soluna i nešto šire. To su izvorni Grci. Ne zove li se Aleksandar Veliki zapravo Makedonski i to tek tako? Ovi naši se odvojiše od nas u vreme Kire Gligorova (kure glekurova, po indeksovom pozorištu). I još u vreme druga tita je postojao konflikt sa jugoslovenskom makedonijom i grčkom zbog nesrećnog imena. Grci se zalud ljute, ali ukazuju na svoju istoriju kroz ovo svoje ime. jugoslovenske makedonce odavno opsedaju albanci, grci ih ne vole zbog imena, bugari jer ne vole nikoga, a ovi makiši govore nešto između srpskog i bugarskog, tj. srpski sa pogolema govorna mana. Dešava se. Čitavi narodi iščezavaju i ko te pita?

  4. Ljiljana Biocina says:

    Dva lika u jeda. GORBACOV I BAJDEN.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *