Sumnjivo ćutanje institucija

Sumnjivo ćutanje institucija

28 januara 2014

boris pavelicPiše: Boris Pavelić

Pola godine nakon što je ovaj list otkrio »aferu austrijskih zadruga« – masovno sumnjivo zaduživanje kod austrijskih novčara pod imenom Raiffeisen banke – slučaj napokon uplovljava u nepredvidivi ocean pravosudne procedure. No zasad se čini kako ga istražuje samo austrijsko pravosuđe, premda su oštećenici hrvatski državljani. I uistinu – sumnjiva je ignorancija kojom hrvatski sustav žmiri na potencijalnu prevaru više tisuća ovdašnjih ljudi.

Potkraj srpnja prošle godine, list koji čitate otkrio je da su tisuće hrvatskih građana u proteklome desetljeću podigle visoke kredite kod austrijskih financijskih institucija s imenom Raiffeisen banke. Naizgled, ništa čudno. No mnogo je argumenata da je riječ o sumnjivim poslovima: austrijskim kreditorima nije smetalo što su zajmove podizali prezaduženi i kreditno nesposobni hrvatski građani, uz uvjet da založe vrijedne nekretnine. Transakcije su zaobilazile transparentne tokove novca, pa su »posrednici« goleme gotovinske svote u torbama nosili preko granice.

Hrvatska država, pravosuđe i mediji nisu pokazali naročit interes za »aferu austrijskih zadruga«, pa su se naposljetku oštećenici sami dali u akciju. Zainteresirali su Hrvatske laburiste, koji su im pomogli da dobiju zasluženu javnu pažnju. Laburistička zastupnica Nensi Tireli i predstavnici oštećenika tako su na jučerašnjoj konferenciji za novinare najavili osnivanje udruge Stopbank – po uzoru na ohrabrujuće uspješni Franak – tvrdeći da je čak dvadeset tisuća Hrvata u Austriji podiglo sumnjive kredite.

Podnošenje kaznenih prijava u Austriji i Hrvatskoj, i to protiv 41 »posrednika«, 16 javnih bilježnika, 16 odvjetnika kreditora i šest ovršnih sudaca, potvrdilo je ono što je naš list napisao još u svibnju: da bi mogla biti riječ o velikoj gospodarskoj aferi s međunarodnim implikacijama. Čini se, međutim, kako se dužnici zasada mogu uzdati tek u inozemno pravosuđe: Stopbank naime dužnike poziva da sami podnesu kaznene prijave protiv donedavnih poslovnih partnera, kako bi osnažili tužbu koju je protiv njih, prema tvrdnjama Tireli i Stopbanka, podnijelo austrijsko državno odvjetništvo.

Korisnici kredita nadaju se da će, u najboljem slučaju, uspjeti zaustaviti uznapredovale ovrhe nad svojim nekretninama koje su, tvrde, višestruko vrednije od kredita što su ih podizali u nadasve sumnjivim uvjetima. Prema njihovim tvrdnjama, bez nekretnina je dosada ostalo možda i više od pet tisuća ljudi, pa hrvatsko državno odvjetništvo pozivaju da zaustavi ovrhe do razrješenja sporova.

Veliko je pitanje hoće li ono udovoljiti njihovu zahtjevu. Vjerojatno najprije treba razjasniti ima li odvjetništvo uopće pravo intervenirati u takvu vrst privatnih poslovnih odnosa. Ali to ne znači da se ovdašnje pravosuđe i financijski nadzor ne bi trebali zainteresirati za slučaj. Štoviše: podatak da hrvatske institucije pola godine ignoriraju aferu, otvara pitanje o njihovoj ulozi u toj sumnjivoj igri: šute li zato što netransparentno kreditiranje smatraju zakonitim, ili zbog kakvoga interesa koji im je mudrije prešutjeti?

(Novi list – Rijeka)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *