СУРОВО – ИСТИНИТЕ РЕЧИ ОСТРОШКОГ МОНАХА: „Девојке, голотињом ћете само привући мушкарце још јефтиније од вас!“

SUROVO – ISTINITE REČI OSTROŠKOG MONAHA: „Devojke, golotinjom ćete samo privući muškarce još jeftinije od vas!“

4 marta 2017

PHOTOS-PAGES-OSTROG-02

Šta pomislite kad vidite mladu i lepuškastu devojku obučenu kao porno zvezda? Podsmeh, sažaljenje ili bes što nam je društvo takvo kakvo je?

Koliko smo kao društvo moralno i kulturno posrnuli, kada smo postali intolerantni na takve pojave? Čija je to odgovornost, roditelja, obrazovnog sistema ili medija? Ili smo svi „zakazali“?

Puno je pitanja na koje nije lako dati odgovor. Monah Arsenije Jovanović u jednoj propovedi se dotakao i ove teme.

Njegove reči su surovo iskrene, ali i otrežnjujuće. Besedu o obnaženim i istetoviranim devojkama prenosimo u celosti:

Jedno društvo zavisi od žene, od zdrave, čedne i moralne devojke.

Zašto kažu da Nemci ne mogu ništa Turcima u Nemačkoj?

Zašto?

Sačuvali su svoje žene, jeste da to njihovo oblačenje izgleda malo čudno u današnjem svetu, ali one su sačuvale svoju čednost i moral.

A pogledajte današnje mlade hrišćanke, Srpkinje po Beogradu – iscepane, oguljene, izbušene, istetovirane.

To je sve poruka: priđi, stavi ruku na mene i vodi me gde hoćeš.

Danas je moda tih tesnih farmerki, onda bolje izađi gola, kakve to veze ima, kad su te farmerke kao hulahop, toliko priljubljene da se svaki telesi nabor vidi. I to više uopšte nije privlačno.

Te mučenice ne znaju – ja sam muškarac, nisam nikakav anđeo – da je privlačnije videti devojku u nekoj haljini, na primer, pa da zamišljam, a ne kad je sve „na izvolte“, nema više tajne, otmenosti, da te zaintrigira malo.

I ona misli da će privući nekoga?! Pa zna se koga će privući takva devojka – onoga ko je još jeftiniji od nje, koji nikada neće biti dobar muž, dobar otac, koji nikada neće biti dobar čovek na poslu i uopšte.

Ona već bira za sebe čoveka kog će omrznuti jednog dana, od koga će se razvesti, gde će biti alimentacija, frke, ludila sa decom.

Jedan čovek koji nosi ozbiljnu, jaku ličnost u sebi, koji ima harizmu – on će svojom ličnošću i intelektom da deluje i da pleni ljude.

A mi koji smo prazni, koji nemamo šta da ponudimo, mi ćemo da pravimo cirkus od sebe ne bi li nekog privukli i opet ništa nećemo dobiti, to je jedna duboka nesreća.

Zato moramo da radimo na svojim dušama, ličnostima, a na telima – lako ćemo. I najružniji čovek je lep kada nosi Boga u sebi.

(bktvnews.com)

KOMENTARI



11 komentara

  1. Sodom von Gomor says:

    "To je sve poruka: priđi, stavi ruku na mene i vodi me gde hoćeš." NIJE TO PORUKA. KAD BI TO BILA PORUKA NE BI DEMOGRAFIJA BILA OVAKVA NEGO BI BILO DECE KO U LATINSKOJ AMERICI,MNOGO BEZ OČEVA,ALI BI BILO DECE. PORUKA JE-JA SAM CURA ISKLJUČIVO ZA BMW (ILI SKUPLJE AUTE),NIJE OVO ŠTO VIDITE ZA SVAKOGA.

    • SAO Krajina says:

      Šuti i ne pravi se pametan slušaj pametnog čoeka kako zbori i ne ispravljaj krive drine.

      • Ojde seee says:

        A ja vam kažem da svaki koji pogleda na ženu sa željom za njom, već je učinio preljubu sa njom u srcu svome. Monax da gleda svoja posla

  2. anđe says:

    Da se to izvaga pred Bogom našlo bi se lakše od ničega, zato monah govori o lakim ljudima. Ali zašto se ne ostavimo privlačnosti ljudskog tela koje je usađeno u nas i privlači svakoga? Požuda je deo ovog sveta, ali i to će prestati jer dolazi bolji i pravedniji od Boga. Zato treba govoriti samo i jedino o Isusu Hristu koji je baš zbog naših slabosti postradao i svojom svetom krvlju nas otkupio za to što je bolje i doći će. Kada otkrijete lepši i viši ukus ostaviće te onaj niži koji će sve jedno prestati i u kojem nema budućnosti. Neka nas blagoslovi Bog naš u imenu Gospoda našeg i Spasitelja Isusa Hrista, koji nas otkupi Bogu svome, plati Svojom krvlju za nas, vaskrse u treći dan i posadi se desno od sile višnjeg, Boga i Oca svoga i našeg. Radi Njega se i mi možemo nazvati sinovima Božijijm jer naše novo rođenje više nije sa zemlje već dolazi sa nebesa. Kada otkrijemo svu istinu zapisanu u Svetom Pismu, ostavićemo svu zabludu i obmanu koju piše ovaj svet, otrgnućemo se kao iz sna. Sva naša čula biće zadovoljna u savršenoj ekstazi koju dobijamo od ljubavi našeg Stvoritelja i Oca nebeskog koju je pokazao u imenu Gospoda našeg i Spasitelja Isusa Hrista.

  3. Ojde seee says:

    A kada ce biti raschinjeni sveshtenici, koi prichaju ispoved ljudiva, i ismejavaju se kao demoni kad popiju 2l vodke. Ili vladike homoseksualci i.t.n. kada organizacija crkve ce prestati zlo da stvara. Koi sme da se prichesti sa Bogom, a koi ne. Licemeri...

  4. Ojde seee says:

    11. Blaženi ste kada vas sramote i progone i lažući govore protiv vas svakojake rđave riječi, zbog mene.

    • Ojde seee says:

      31. Koji je od ove dvojice izvršio volju očevu? Rekoše mu: Prvi. Reče im Isus: Zaista vam kažem da će carinici i bludnice prije vas ući u Carstvo Božije. 32. Jer vam dođe Jovan putem pravednim, i ne vjerovaste mu; a carinici i bludnice povjerovaše mu; a vi vidjevši to, ne raskajaste se zatim da mu vjerujete.

  5. Ojde seee says:

    20. Jer vam kažem da, ako ne bude pravda vaša veća nego pravda književnika i fariseja, nećete ući u Carstvo nebesko. 21. Čuli ste kako je kazano starima: Ne ubij: jer ko ubije, biće kriv sudu. 22. A ja vam kažem da će svaki koji se gnjevi na brata svoga ni za što, biti kriv sudu; a ako li ko reče bratu svome: „Raka!“ biće kriv sinedrionu; a ko reče: „Budalo!“ biće kriv paklu ognjenome.

  6. Ojde seee says:

    5. Besjeda na gori: Blaženstva. O dostojanstvu apostola. O Zakonu starozavjetnom i zapovijestima Hristovim. 1. A kad on vidje narod mnogi, pope se na goru, i sjede, i pristupiše mu učenici njegovi. 2. I otvorivši usta svoja učaše ih govoreći: 3. Blaženi siromašni duhom, jer je njihovo Carstvo nebesko; 4. Blaženi koji plaču, jer će se utješiti; 5. Blaženi krotki, jer će naslijediti zemlju; 6. Blaženi gladni i žedni pravde, jer će se nasititi; 7. Blaženi milostivi, jer će biti pomilovani; 8. Blaženi čisti srcem, jer će Boga vidjeti; 9. Blaženi mirotvorci, jer će se sinovi Božiji nazvati; 10. Blaženi prognani pravde radi, jer je njihovo Carstvo nebesko. 11. Blaženi ste kada vas sramote i progone i lažući govore protiv vas svakojake rđave riječi, zbog mene. 12. Radujte se i veselite se, jer je velika plata vaša na nebesima, jer su tako progonili i proroke prije vas. 13. Vi ste so zemlji: ako so obljutavi, čime će se osoliti? Ona već neće biti ni za šta osim da se prospe napolje i da je ljudi pogaze. (Zač. 11). 14. Vi ste svjetlost svijetu; ne može se grad sakriti kad na gori stoji. 15. Niti se užiže svjetiljka i meće pod sud nego na svijećnjak, te svijetli svima koji su u kući. 16. Tako da se svijetli svjetlost vaša pred ljudima, da vide vaša dobra djela i proslave Oca vašega koji je na nebesima. 17. Ne mislite da sam došao da ukinem Zakon ili Proroke: nisam došao da ukinem nego da ispunim. 18. Jer zaista vam kažem: Dok ne prođe nebo i zemlja, neće nestati ni najmanjega slovca ili jedne crte iz Zakona dok se sve ne zbude. 19. Ako, dakle, ko ukine jednu od ovih najmanjih zapovijesti i nauči tako ljude, nazvaće se najmanji u Carstvu nebeskome; a ko izvrši i nauči, taj će se veliki nazvati u Carstvu nebeskome. (Zač. 12). 20. Jer vam kažem da, ako ne bude pravda vaša veća nego pravda književnika i fariseja, nećete ući u Carstvo nebesko. 21. Čuli ste kako je kazano starima: Ne ubij: jer ko ubije, biće kriv sudu. 22. A ja vam kažem da će svaki koji se gnjevi na brata svoga ni za što, biti kriv sudu; a ako li ko reče bratu svome: „Raka!“ biće kriv sinedrionu; a ko reče: „Budalo!“ biće kriv paklu ognjenome. 23. Ako, dakle, prineseš dar svoj žrtveniku, i ondje se sjetiš da brat tvoj ima nešto protiv tebe, 24. Ostavi ondje dar svoj pred žrtvenikom, i idi te se najprije pomiri sa bratom svojim, pa onda dođi i prinesi dar svoj. 25. Miri se sa suparnikom svojim brzo, dok si na putu s njim, da te suparnik ne preda sudiji, a sudija da te ne preda slugi i u tamnicu da te ne vrgnu. 26. Zaista ti kažem: Nećeš izići odande dok ne daš do posljednjega novčića. (Zač. 13). 27. Čuli ste kako je kazano starima: Ne čini preljubu. 28. A ja vam kažem da svaki koji pogleda na ženu sa željom za njom, već je učinio preljubu sa njom u srcu svome. 29. A ako te oko tvoje desno sablažnjava, iskopaj ga i baci od sebe; jer ti je bolje da pogine jedan od udova tvojih negoli sve tijelo tvoje da bude bačeno u pakao. 30. Ako li te desna ruka tvoja sablažnjava, odsijeci je i baci od sebe; jer ti je bolje da pogine jedan od udova tvojih negoli da sve tijelo tvoje bude bačeno u pakao. 31. Tako je kazano: Ko otpusti ženu svoju, neka joj da knjigu otpusnu. 32. A ja vam kažem da svaki koji otpusti ženu svoju, osim zbog preljube, navodi je da čini preljubu; i koji se oženi otpuštenicom, preljubu čini. (Zač. 14). 33. Još ste čuli kako je kazano starima: Ne kuni se krivo, a ispuni što si se Gospodu zakleo. 34. A ja vam kažem: Ne kunite se nikako: ni nebom, jer je prijesto Božiji; 35. Ni zemljom, jer je podnožje nogama njegovim; ni Jerusalimom, jer je grad velikoga Cara. 36. Ni glavom svojom ne kuni se, jer ne možeš ni dlaku jednu bijelom ili crnom učiniti. 37. Dakle, neka bude riječ vaša: da, da; ne, ne; a što je više od toga od zloga je. 38. Čuli ste da je kazano: Oko za oko, i zub za zub. 39. A ja vam kažem da se ne protivite zlu, nego ako te ko udari po desnom obrazu tvom, okreni mu i drugi; 40. I koji hoće da se sudi s tobom i košulju tvoju da uzme, podaj mu i haljinu; 41. I ako te ko potjera jednu milju, idi s njim dvije. (Zač. 15). 42. Koji ište u tebe, podaj mu; i koji hoće od tebe da pozajmi, ne odreci mu. 43. Čuli ste da je kazano: Ljubi bližnjega svojega, i mrzi neprijatelja svojega. 44. A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje svoje, blagosiljajte one koji vas kunu, činite dobro onima koji vas mrze i molite se za one koji vas vrijeđaju i gone, 45. Da budete sinovi Oca svojega koji je na nebesima; jer On svojim suncem obasjava i zle i dobre; i daje dažd pravednima i nepravednima. 46. Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakvu platu imate? Ne čine li tako i carinici? 47. I ako pozdravljate samo braću svoju, šta odviše činite? Ne čine li tako i neznabošci? 48. Budite vi, dakle, savršeni, kao što je savršen Otac vaš nebeski. 6. Nastavak Besjede na gori: O milostinji. O molitvi: Oče naš. O praštanju, postu, istinskom bogatstvu, služenju Bogu i uzdanju u Oca nebeskog. (Zač. 16). 1. Pazite da milostinju svoju ne činite pred ljudima da vas oni vide: inače plate nemate od Oca svojega koji je na nebesima. 2. Kada, dakle, daješ milostinju, ne trubi pred sobom, kao što čine licemjeri po sinagogama i po ulicama da ih ljudi hvale. Zaista vam kažem: Primili su platu svoju. 3. A ti kad činiš milostinju, da ne zna ljevica tvoja šta čini desnica tvoja, 4. Da bi milostinja tvoja bila u tajnosti: i Otac tvoj koji vidi tajno, uzvratiće tebi javno. 5. I kada se moliš Bogu, ne budi kao licemjeri, koji rado po sinagogama i na raskršću ulica stoje i mole se da ih vide ljudi. Zaista vam kažem: Primili su platu svoju. 6. A ti kada se moliš, uđi u klijet svoju, i zatvorivši vrata svoja, pomoli se Ocu svome koji je u tajnosti: i Otac tvoj koji vidi tajno, uzvratiće tebi javno. 7. A kada se molite, ne praznoslovite kao neznabošci, jer oni misle da će za mnoge riječi svoje biti uslišeni. 8. Ne budite, dakle, slični njima; jer zna Otac vaš šta vam treba prije no što zaištete od njega. 9. Ovako, dakle, molite se vi: Oče naš koji si na nebesima, da se sveti ime tvoje; 10. Da dođe carstvo tvoje; da bude volja tvoja i na zemlji kao na nebu; 11. Hljeb naš nasušni daj nam danas; 12. I oprosti nam dugove naše kao što i mi opraštamo dužnicima svojim; 13. I ne uvedi nas u iskušenje, no izbavi nas od zloga. Jer je tvoje carstvo i sila i slava u vijekove. Amin. (Zač. 17). 14. Jer ako oprostite ljudima sagrješenja njihova, oprostiće i vama Otac vaš nebeski. 15. Ako li ne oprostite ljudima sagrješenja njihova, ni Otac vaš neće oprostiti vama sagrješenja vaša. 16. A kad postite, ne budite sumorni kao licemjeri: jer oni natmure lica svoja da se pokažu ljudima kako poste. Zaista vam kažem: primili su platu svoju. 17. A ti kada postiš, namaži glavu svoju, i lice svoje umij, 18. Da te ne vide ljudi gdje postiš, nego Otac tvoj koji je u tajnosti; i Otac tvoj koji vidi tajno, uzvratiće tebi javno. 19. Ne sabirajte sebi blaga na zemlji, gdje moljac i rđa kvari, i gdje lopovi potkopavaju i kradu; 20. Nego sabirajte sebi blaga na nebu, gdje ni moljac ni rđa ne kvari, i gdje lopovi ne potkopavaju i ne kradu. (Zač. 18). 21. Jer gdje je blago vaše, ondje će biti i srce vaše. 22. Svjetiljka tijelu je oko. Ako, dakle, oko tvoje bude zdravo, sve će tijelo tvoje svijetlo biti. 23. Ako li oko tvoje kvarno bude, sve će tijelo tvoje tamno biti. Ako je, dakle, svjetlost koja je u tebi tama, kolika je tek tama! 24. Niko ne može dva gospodara služiti; jer ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će se jednoga držati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i mamonu. 25. Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom, šta ćete jesti, ili šta ćete piti; ni tijelom svojim, u šta ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? 26. Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice; pa Otac vaš nebeski hrani ih. Niste li vi mnogo pretežniji od njih? 27. A ko od vas brinući se može pridodati rastu svome lakat jedan? 28. I za odijelo što se brinete? Pogledajte na krinove u polju kako rastu; ne trude se niti predu. 29. Ali ja vam kažem da se ni Solomon u svoj slavi svojoj ne odjenu kao jedan od njih. 30. Pa kada travu u polju, koja danas jeste a sutra se u peć baca, Bog tako odijeva; a kamoli vas, malovjerni? (Zač. 19). 31. Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? 32. Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaš nebeski da vama treba sve ovo. 33. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. 34. Ne brinite se, dakle, za sutra; jer sutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga. 7. Kraj Besjede na gori: O neosuđivanju bližnjih, čuvanju svetinje i postojanosti u molitvi. O uskim vratima i tijesnom putu, o lažnim prorocima i o pravom i lažnom izvršenju zapovijesti Hristovih. (Zač. 20). 1. Ne sudite, da vam se ne sudi; 2. Jer kakvim sudom sudite, onakvim će vam se suditi; i kakvom mjerom mjerite, onakvom će vam se mjeriti. 3. A zašto vidiš trun u oku brata svoga, a brvno u oku svome ne osjećaš? 4. Ili, kako ćeš reći bratu svome: stani da ti izvadim trun iz oka tvoga: a eto brvno u oku tvome? 5. Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svoga, pa ćeš onda vidjeti izvaditi trun iz oka brata svoga. 6. Ne dajte svetinje psima; niti bacajte bisera svojih pred svinje, da ih ne pogaze nogama svojim, i okrenuvši se ne rastrgnu vas. 7. Ištite, i daće vam se; tražite, i naći ćete; kucajte, i otvoriće vam se. 8. Jer svaki koji ište, prima; i koji traži, nalazi; i koji kuca, otvoriće mu se. 9. Ili koji je među vama čovjek od koga ako sin njegov zaište hljeba, kamen da mu da? 10. Ili ako ribe zaište, da mu da zmiju? 11. Kada, dakle, vi, zli budući, umijete dare dobre davati djeci svojoj, koliko će više Otac vaš nebeski dati dobra onima koji mu ištu? (Zač. 21). 12. Sve, dakle, što hoćete da čine vama ljudi, tako činite i vi njima: jer to je Zakon i Proroci. 13. Uđite na uska vrata; jer su široka vrata i širok put što vode u propast, i mnogo ih ima koji njime idu. 14. Jer su uska vrata i tijesan put što vode u život, i malo ih je koji ga nalaze. (Zač. 22). 15. Čuvajte se lažnih proroka, koji vam dolaze u odijelu ovčijem, a iznutra su vuci grabljivi. 16. Po plodovima njihovim poznaćete ih. Eda li se bere sa trnja grožđe, ili sa čička smokve? 17. Tako svako dobro drvo plodove dobre rađa, a zlo drvo plodove zle rađa. 18. Ne može drvo dobro plodove zle rađati, ni drvo zlo, plodove dobre rađati. 19. Svako drvo koje ne rađa dobra ploda siječe se i u oganj baca. 20. I tako, dakle, po plodovima njihovim poznaćete ih. (Zač. 23). 21. Neće svaki koji mi govori: Gospode, Gospode, ući u Carstvo nebesko; no koji tvori volju Oca mojega koji je na nebesima. 22. Mnogi će mi reći u onaj dan: Gospode, Gospode, nismo li u ime tvoje prorokovali, i tvojim imenom demone izgonili, i tvojim imenom čudesa mnoga tvorili? 23. I tada ću im javno kazati: Nikad vas nisam znao; idite od mene vi koji činite bezakonje. (Zač. 24). 24. Svaki, dakle, koji sluša ove riječi moje i izvršuje ih, uporediću ga sa čovjekom mudrim koji sazida kuću svoju na kamenu; 25. I udari dažd, i dođoše vode, i dunuše vjetrovi, i navališe na kuću onu, i ne pade; jer bješe utemeljena na kamenu. 26. A svaki koji sluša ove riječi moje i ne izvršuje ih, biće sličan čovjeku ludom koji sazida kuću svoju na pijesku; 27. I udari dažd, i dođoše vode, i dunuše vjetrovi i udariše na kuću onu, i pade, a pad njezin bijaše strašan. 28. I kada završi Isus riječi ove, divljaše se narod nauci njegovoj. 29. Jer ih učaše kao onaj koji vlast ima, a ne kao književnici i fariseji

  7. Ojde seee says:

    18. Najveći u Carstvu nebeskom. O sablazni. Priča o izgubljenoj ovci. Crkveni način ispravljanja bližnjeg. Moć apostolske vlasti; o zajedničkoj molitvi i praštanju. Priča o nemilosrdnom slugi. (Zač. 74). 1. U onaj čas pristupiše učenici Isusu govoreći: Ko je. dakle, najveći u Carstvu nebeskome? 2. I dozva Isus dijete, i postavi ga među njih, 3. I reče: Zaista vam kažem, ako se ne obratite i ne budete kao djeca, nećete ući u Carstvo nebesko. 4. Koji se, dakle, ponizi kao dijete ovo, onaj je najveći u Carstvu nebeskom. 5. I koji primi jedno takvo dijete u ime moje, mene prima. 6. A koji sablazni jednoga od ovih malih koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo da se objesi kamen vodenički o vrat njegov, i da potone u dubinu morsku. 7. Teško svijetu od sablazni; jer potrebno je da dođu sablazni, ali teško čovjeku onom kroz koga dolazi sablazan. 8. Ako li te ruka tvoja ili noga tvoja sablažnjava, odsijeci je i baci od sebe; bolje ti je ući u život hromu ili kljastu nego da imaš dvije ruke ili dvije noge, a da te bace u oganj vječni. 9. I ako te oko tvoje sablažnjava, izvadi ga i baci od sebe: bolje ti je s jednim okom u život ući nego da imaš dva oka, a da te bace u pakao ognjeni. (Zač. 75). 10. Gledajte da ne prezrete jednoga od malih ovih; jer vam kažem da anđeli njihovi na nebesima stalno gledaju lice Oca moga nebeskoga. 11. Jer Sin Čovječiji dođe da spase izgubljeno. 12. Šta vam se čini? Ako neki čovjek ima sto ovaca pa zaluta jedna od njih, ne ostavi li devedeset i devet u planini, i ide te traži onu zalutalu? 13. I ako se dogodi da je nađe, zaista vam kažem da se njoj raduje više nego onim devedeset i devet što nisu zalutale. 14. Tako nije volja Oca vašega nebeskoga da propadne jedan od ovih malih. 15. Ako li ti zgrješi brat tvoj, idi i pokaraj ga nasamo; ako te posluša, dobio si brata svojega. 16. Ako li te ne posluša, uzmi sa sobom još jednoga ili dvojicu da na ustima dva ili tri svjedoka ostane svaka riječ. 17. Ako li njih ne posluša, kaži Crkvi; a ako li ne posluša ni Crkvu, neka ti bude kao neznabožac i carinik. (Zač. 76). 18. Zaista vam kažem: Što god svežete na zemlji biće svezano na nebu, i što god razdriješite na zemlji biće razdriješeno na nebu. 19. Opet vam zaista kažem: Ako se dva od vas slože na zemlji u bilo kojoj stvari za koju se uzmole, daće im Otac moj koji je na nebesima. 20. Jer gdje su dva ili tri sabrana u ime moje, ondje sam i ja među njima. 21. Tada mu pristupi Petar i reče: Gospode, koliko puta, ako mi zgriješi brat moj, da mu oprostim? Do sedam li puta? 22. Reče mu Isus: Ne velim ti do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam. (Zač. 77). 23. Zato je Carstvo nebesko slično čovjeku caru, koji htjede da se proračuna sa slugama svojim. 24. I kad se poče računati, dovedoše mu jednoga dužnika od deset hiljada talanata. 25. I budući da on nemaše čime vratiti, zapovijedi gospodar njegov da prodadu njega i ženu njegovu i djecu i sve što imaše, i da se naplati, 26. No sluga taj pade i klanjaše mu se govoreći: Gospodaru, pričekaj me, i sve ću ti vratiti. 27. A gospodar se sažali na onoga slugu, i pusti ga i dug mu oprosti. 28. A kad iziđe sluga taj, nađe jednoga od svojih drugara koji mu bijaše dužan sto dinara, i uhvati ga i stade daviti govoreći: Daj mi što si dužan! 29. Pade drugar njegov pred noge njegove i moljaše ga govoreći: Pričekaj me, i sve ću ti vratiti. 30. A on ne htjede, nego ga odvede i baci u tamnicu dok ne vrati dug. 31. Vidjevši pak drugari njegovi taj događaj, ožalostiše se veoma, i otišavši, objasniše gospodaru svojemu sve što se dogodilo. 32. Tada ga pozva gospodar njegov, i reče mu: Zli slugo, sav dug onaj oprostio sam ti, jer si me molio. 33. Nije li trebalo da se i ti smiluješ na svoga drugara, kao i ja na te što se smilovah? 34. I razgnjevi se gospodar njegov, i predade ga mučiteljima dok ne vrati sve što mu je dugovao. 35. Tako će i Otac moj nebeski učiniti vama, ako ne oprostite svaki bratu svojemu od srca svojih sagrješenja njihova.

  8. goran says:

    Koja patetika, a sta ti znas o Hristu dok nije napunio tridfesetu? Sta uopste mozes znati o njemu? Verujes na prazno burazeru. Nemas pojma o semitskoj tradiciji, primio si se na pricu iz daleka. Pogledaj natalitet Srabije, pa pricaj o uspesnosti pravoslavlja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *