Швајцарски астрономи: На планетама око црвених патуљака има воде, вероватно и живота

Švajcarski astronomi: Na planetama oko crvenih patuljaka ima vode, verovatno i života

29 oktobra 2016

150055_0

PLANETOLOZI iz Švajcarske tvrde da bi Proksima B, nama najbliža egzoplaneta, trebalo po svojim svojstvima i veličini da liči na Zemlju i ima značajne zalihe vode, što povećava šanse za postojanje života na njoj, navodi se u članku objavljenom u časopisu Astronomy & Astrophysics.

„Naši modeli veoma precizno reprodukuju svojstva planeta koje liče na Proksimu B i druge planete otkrivene poslednjih godina. Interesantno je da naši proračuni pokazuju da su planete koje kruže na maloj udaljenosti oko crvenih patuljaka obično male. Njihov prečnik iznosi od 0,5 do 1,5 prečnika Zemlje, i najverovatnije su jednake Zemlji po dimenzijama. Posmatranja u budućnosti će pokazati da li smo u pravu“ – kaže Jan Alibert sa (Švajcarska).

Alibert i njegov kolega Vilijam Benc došli su do tog zaključka proučavajući svojstva dveju nedavno otkrivenih malih planeta – TRAPPIST-1, o čijem otkrivanju su naučnici govorili u maju ove godine, i Proksime B, koja je zvanično „otkrivena“ u avgustu.

Obe planete kruže oko malih crvenih patuljaka i verovatno imaju sličnu masu i svojstva kao Zemlja, što je astronome navelo na misao da se planete pored takvih zvezda, koje čine većinu „stanovništva“ Mlečnog Puta, susreću veoma često i da će one, najverovatnije, postati prvi svetovi u kojima će čovečanstvo u budućnosti pronaći vanzemaljski život.

To što teleskop „Kepler“ nije uspeo da pronađe veće planete pored crvenih patuljaka u poslednje dve godine rada, navelo je Aliberta i Benca na misao da se pored takvih zvezda pretežno formiraju zemljolika nebeska tela, koja su pogodnija za život, od „vrućih neptuna“ i ostalih gasovitih džinova. Oni su proverili da li je to tako stvorivši kompjuterski model planetarnog „porodilišta“ pored tipičnog crvenog patuljka.

Njihovi proračuni su pokazali da će većina planeta koje se rađaju pored crvenih patuljaka zaista imati relativno malu masu i da će po svojim svojstvima podsećati na Zemlju i druge terestričke planete. Štaviše, što je najinteresantnije, model Aliberta i Benca pokazuje da bi gotovo sve planete trebalo da imaju značajne zalihe vode – oko 90 odsto njihove mase će otpadati na čvrste površine, a 10 odsto na okeane.

Otuda bi i šanse da su TRAPPIST-1, koji je od nas udaljen svega 40 svetlosnih godina, i Proksima B svojevrsni „dvojnici“ Zemlje, trebalo da budu veoma visoke. S druge strane, kako priznaju Benc i Alibert, velika količina vode na njima bi mogla da smanji šanse za nastanak života, pošto bi preterano velika količina vodene pare u atmosferi mogla da destabilizuje klimu i uzrokuje izuzetno snažan efekat staklene bašte.

Međutim, po mišljenju ovih planetologa, njihovi proračuni potvrđuju da su male planete pored crvenih patuljaka najverovatniji kandidati za ulogu „druge Zemlje“ na kojoj bi mogao da postoji život, u poređenju sa svim ostalim zvezdama i planetama. Zbog toga bi njihovo posmatranje trebalo nastaviti i značajno proširiti, zaključuju autori članka.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *