POSLE septičkog šoka, čak od 30 do 70 odsto ljudi umre, što ovu bolest čini smrtonosnijom od moždanog udara i koronarne bolesti srca. Evropski epidemiološki podaci su pokazali da je broj obolelih u stalnom porastu i da je brzo dijagnostikovanje presudno, jer sa svakim satom odlaganja lečenja smrtnost od sepse raste za još 10 odsto.

Sepsa se najčešće dobija u bolnici, uglavnom infekcijom bakterijama koje su postale otporne na antibiotike. Bilo kakvo oštećenje kože ili tkiva omogućava da bakterije dospeju u krv i limfu. Infekcija može započeti na naizgled bezopasnim mestima, poput zanoktice ili ogrebotine, ali takođe i tokom upale slepog creva ili pluća.

– Ovo je po život opasna organska disfunkcija, koja je posledica neadekvatnog odgovora na infekciju. Često se ne može odmah prepoznati, jer ne postoji nijedan dijagnostički marker niti laboratorijska analiza koji je potvrđuju – kaže doktor Goran Stevanović, direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije.

Na prvom regionalnom stručnom skupu pod nazivom „Savremeni terpijski pristup teško obolelom pacijentu u hospitalnim uslovima“, koji je organizovala kompanija „Hemofarm“, doktor Stevanović je rekao da postoje primeri sepse koji su posebno teški za dijagnostiku.

– Potpuno netipičan je primer jednog momka od 24 godine, zdravog i bez ikakvih epidemioloških rizika, koji je došao zbog glavobolje i malaksalosti. Pokušavali smo da nađemo razloge za njegovo sve lošije stanje, dok nije priznao da je na letovanju dobio genitalnu infekciju koju je lečio u privatnoj ustanovi, pa zatim dobio sepsu.

Jedan od razloga za tešku dijagnostiku sepse su simptomi koji liče na infektivnu bolest, kao što su jeza, drhtavica, visoka temperatura, ali u nekim slučajevima i temperatura tela ispod 36 stepeni celizijusa.

Pregledom krvi, prvo se konstatuje porast ili pad leukocita, čija uloga je da čuvaju organizam od infekcija. Pad krvnog pritiska takođe predstavlja ozbiljan simptom septičkog šoka, gde istovremeno trpe mozak, srce, bubrezi i jetra. Uprkos simptomima koji su često konfuzni, kod pacijenata sa teškom sepsom ili septičkim šokom nema prostora za grešku u izboru terapije.

DIJAGNOSTIKA

UKOLIKO ništa ne preduzimamo nekoliko sati, svaki novi propušteni sat dovodi do povećanja smrtnosti. Zato je kod ovog kompleksnog sindroma najvažnije pravovremeno uspostaviti dijagnozu i hitno započeti terapiju – kaže doktor Savo Nenić.