Sve o Evroaziji

Sve o Evroaziji

2 avgusta 2014

dijas-Goran-Tesic_620x0Piše: Goran Tešić

Ovaj tekst u formi pitanja i odgovora predstavlja uvod u evroazijstvo i evroazijske integracije i namenjen je široj publici koja je nimalo ili sasvim malo upoznata sa ovim temama.

(1) Šta označava termin Evroazija?

Termin Evroazija ne znači spoj Evrope i Azije, već, prema klasičnim evroazijcima, označava treći kontinent, srednju zemlju, koja se geografski nalazi između Evrope i Azije, to jest obuhvata velika kontinentalna prostranstva evropskog i azijskog materika. U civilizacijskom smislu Evroazija ima ponešto od Evrope i ponešto od Azije, ali nije ni Evropa ni Azija, već ima svoju osobenu kulturu.

(2) Šta je klasično evroazijstvo?

To je ideologija nastala 1921. godine u redovima ruske emigracije posle Oktobarske revolucije, koja osmišljava budućnost Rusije i drugih evroazijskih naroda posmatrajući njihovu istoriju sa Istoka, a ne sa Zapada.

(3) Ko su osnivači klasičnog evroazijstva?

Nikolaj Trubecki, Pjotr Savicki, Georgije Florovski i Pjotr Suvčinski.

(4) Ko je bio Lav Gumiljov?

Lav Gumiljov je predstavnik srednje generacije evroazijaca koji je živeo u vreme SSSR i koji je dao veliki doprinos razvoju evroazijstva svojim istorijskim delima i teorijom pasioniranosti. Ipak, za vreme SSSR, evroazijstvo je bilo zabranjeno, a Lav Gumiljov je nekoliko puta bio zatvaran. Njegov rad je počeo da se otkriva pred kraj njegovog života, koji se poklopio sa raspadom SSSR.

(5) Ko je inicijator ideje osnivanja Evroazijskog Saveza?

Predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev, koji je 1994. godine istupio sa tom idejom na Univerzitetu Lomonosov.

(6) Koje su glavne organizacije evroazijskih integracija?

Carinski savez (ekonomija) i ODKB (Organizacija dogovora o kolektivnoj bezbednosti, vojska). Carinski savez će od 1. januara 2015. godine prerasti u Evroazijski ekonomski savez. Ugovor o formiranju Evroazijskog ekonomskog saveza je potpisan 29. maja 2014. godine u Astani od strane predsednika triju zemalja Vladimira Putina (Rusija), Aleksandra Lukašenka (Belorusija) i Nursultana Nazarbajeva (Kazahstan).

(7) Kako se zove predsednik kolegijuma Evroazijske ekonomske komisije, koja predstavlja najviši nadnacionalni organ Carinskog saveza?

Viktor Hristenko

(8) Kako se zove generalni sekretar ODKB?

Nikolaj Bordjuža

(9) Koje su zemlje članice Carinskog saveza i zemlje koje su podnele zvaničan zahtev za prijem u Carinski savez?

Zemlje članice Carinskog saveza su Rusija, Belorusija i Kazahstan. Zemlje koje su podnele zvaničan zahtev za prijem u Carinski savez su Jermenija i Kirgizija.

(10) Koje su zemlje članice ODKB?

Rusija, Belorusija, Kazahstan, Jermenija, Kirgizija i Tadžikistan.

(11) Šta neće biti Evroazijski ekonomski savez?

Evroazijski ekonomski savez neće biti politički savez, neće biti novi SSSR, neće biti ruskocentrični projekat, neće biti nova ruska imperija, neće biti slovenski savez, neće biti religiozni savez i neće biti savez autoritarnih režima.

(12) Šta će biti Evroazijski ekonomski savez?

Evroazijski ekonomski savez će biti ekonomski savez nezavisnih država koje se udružuju sa ciljem poboljšanja svojih ekonomija kroz razvoj i modernizaciju koji povećavaju njihovu konkurentost na regionalnom i svetskom tržištu, a u korist svojih građana. U tom smislu glavne ekonomske pogodnosti Evroazijskog ekonomskog saveza su četiri slobode: slobodan protok roba, novca, usluga i radne snage.

(13) Kako se donose odluke u Carinskom savezu (Evroazijskom ekonomskom savezu)?

Konsenzusom.

(14) Koje su druge vrednosti osim ekonomskih koje promoviše Evroazijski ekonomski savez?

Evroazijski ekonomski savez garantuje očuvanje tradicionalnih vrednosti i nacionalne samobitnosti svih naroda koji ulaze u njegov sastav uz međusobno poštovanje i jednakost svih država članica.

(15) Kakav je odnos Evroazijskog ekonomskog saveza prema drugim političkim i ekonomskim savezima (Evropska unija, MERKOSUR i drugi)?

Evroazijski ekonomski savez je otvoren za saradnju sa svima na ravnopravnim i partnerskim osnovama i nema neprijateljski karakter.

(16) Kakvu ulogu ima Evroazijski ekonomski savez u svetskoj geopolitici?

Evroazijski ekonomski savez se zalaže za multipolarni svet, a sam predstavlja jedan pol u tom svetu.

(17) Da li je Evroazijski ekonomski savez otvoren za prijem novih zemalja članica?

Jeste i za to postoji zakonom predviđena procedura, koja podrazumeva, pristupne pregovore i definisanje mape puta.

(18) Koja je razlika između Evroazijskog ekonomskog saveza i Evropske unije?

Osnovne razlike su u tome da Evroazijski ekonomski savez nije politički savez kao što je Evropska unija, da se narodi koji žive u Evroazijskom ekonomskom savezu ne podvrgavaju unifikaciji (rusifikaciji) kao u Evropskoj uniji (evropeizaciji), da se poštuju vrednosti koje se mogu nazvati konzervativnim u odnosu na one koje se promovišu u Evropskoj uniji (homoseksualizam, jednopolni brakovi, postepena razgradnja tradicionalne porodice, smanjivanje značaja religije i drugo) i da su sve države članice jednake.

(19) Kako je Srbija geografski i civilizacijski povezana sa Evroazijom?

Uzećemo nekoliko citata iz knjige Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje velikog srpskog naučnika Jovana Cvijića, koji najbolje ilustruju odgovore na ova pitanja:

„Proučavanjem geološke građe dokazano je da glavne tektonske sisteme Poluostrva (moja prim. misli na Balkansko poluostrvo) imaju gotovo istu geološku strukturu kao i planinski venci M. Azije.”

„Važna uloga koju je Balkansko poluostrvo igralo u razvitku civilizacija proizilazi, dakle, većim delom iz njegovog položaja i geografske prirode oblasti i egejskih ostrva, iz morfoloških osobina koje mi nazivamo evrazijskim.”

„Ali su karakter vizantijske države i vizantijske civilizacije bili, isto tako kao i Hrišćanstvo, i to velikim delom, istočnjačkog porekla; njihovi najistaknutiji građani dolazili su, jedni iz Prednje Azije, drugi sa Balkanskog poluostrva. Kao i u ranijim civilizacijama egejskog basena i u vizantijskoj civilizaciji se ogledao posrednički evrazijski karakter ovih oblasti.

Sa azijskog i afričkog Istoka proizašle su nekolike od najdubljih inspiracija i najvelikodušnijih osećanja i misli koje su izmenile čovečanstvo. One su dobile svoj najsavršeniji oblik i potpun razvitak na egejskim obalama Balkanskog Poluostrva.”

Dakle, geološki i geografski Srbija je potpuno vezana za Evroaziju, a civilizacijski za Vizantiju, čija kultura je istočnjačkog, to jest evroazijskog porekla. Ove tvrdnje u potpunosti odgovaraju tezama klasičnih evroazijaca da je evropska kultura romano-germanska kultura, što znači da Srbija ne pripada evropskoj kulturi.

Tu dolazimo do jedne od ključnih teza rodonačelnika evroazijstva Nikolaja Trubeckog koji kaže: „da se u takvim uslovima ovaj narod mora u potpunosti odreći samostalnog kulturnog stvaralaštva i živeti kao odraz Evrope, pretvoriti se u majmuna koji neprestano podražava Romanogermane… da će usled takvog razvoja dati narod uvek ‘zaostajati’ za Romanogermanima, tj. usvajaće i ponavljati pojedine etape njihova kulturnog razvoja uvek sa zakašnjenjem, te će se u odnosu na prirodne ‘Evropljane’ naći u neugodnom, potčinjenom položaju, u materijalnoj i duhovnoj zavisnosti od njih… da na taj način evropeizacija predstavlja apsolutno zlo za svaki neromanogermanski narod… da se s ovim zlom može, a kako izgleda, i treba boriti svim silama. Svega toga treba postati svestan ne površno već dubinski; ne samo postati svestan, nego i osetiti, doživeti, pretrpeti. Potrebno je da se istina pokaže u svoj svojoj nagoti, bez bilo kakvih ukrasa, bez ostatka one velike obmane, od koje je treba očistiti. Potrebno je da jasna i očevidna postane nemogućnost bilo kakvih kompromisa: kad je rat nek je rat.”

20) Kakve bi Srbija imala političke, ekonomske i bezbednosne koristi od članstva u Evroazijskom ekonomskom savezu i ODKB?

Iako Evroazijski ekonomski savez nije politički savez, Srbija bi imala velike koristi, jer bi u velikoj meri ekonomski bila nezavisna od Evropske Unije i imala bi pristup ogromnom tržištu i resurima evroazijskih zemalja, što bi joj omogućilo i političku samostalnost i veću otpornost na zapadne pritiske. Takođe, punim članstvom u ODKB Srbija bi vojno bila zaštićena od napada spolja i imala bi jaču podršku u svojoj borbi za Kosovo i Metohiju.

Da bi Srbija postala članica evroazijskih integracija, nije neophodno da ima zajedničku granicu sa nekom od zemalja članica Evroazijskog ekonomskog saveza. Kao primer za takvu situaciju imamo Jermeniju, koja je zvanično predala zahtev za članstvom u Evroazijskom ekonomskom savezu, a koja se ne granični ni sa jednom zemljom članicom Evroazijskog ekonomskog saveza.

(Evroazijski komunikacioni centar Srbije)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *