У БЕОГРАДУ СРАМНА ПРОМОЦИЈА КЊИГЕ О „ЈАДНОМ“ КОСОВУ И „ДИКТАТОРУ“ МИЛОШЕВИЋУ: На промоцији Латинка Перовић, Борка Павићевић, Теофил Панчић…

U BEOGRADU SRAMNA PROMOCIJA KNJIGE O „JADNOM“ KOSOVU I „DIKTATORU“ MILOŠEVIĆU: Na promociji Latinka Perović, Borka Pavićević, Teofil Pančić…

9 juna 2015

Pancic 345Kombi policije juče je dežurao ispred Doma omladine gde je bio predstavljen roman „Milijarder” ( izdanje „Samizdat”) Vetona Suroija, albanskog novinara, pisca i političara iz Prištine. Knjigu je preveo Škeljzen Malići, a promocija je bila u okviru festivala „Mirdita, dobar dan” na kojem je predstavljena aktuelna kosovska kulturna scena. Veton Suroi bio je juče i gost Dnevnika B92.

Suroi je u knjizi predstavio jedan dan tokom hiperinflacije devedesetih na Kosovu i dao presek urbanog kosovskog društva, njenog albanskog dela, i opisao način na koji su oni doživeli represiju Miloševićevog režima, kao i suočavanje sa ličnim nedoumicama o daljem životu na Kosovu.

Veton Suroi je 1994. u Prištini osnivao list „Koha Ditore”. Sin je Redžepa Suroija, jugoslovenskog ambasadora u Boliviji, Meksiku i Španiji. Pre raspada Jugoslavije bio je predsednik Parlamentarne partije, a1999. u ime kosovske delegacije učestvovao je u pregovorima u Rambujeu.

Novinar Teofil Pančić je naglasio da je reč o romanu a ne o tankoj publicistici, i naglasio da očekuje suvislu i zrelu debatu u medijima i među intelektualcima o ovoj knjizi.

– Ovo je jedna od najboljih knjiga, bilo da su prevedene na srpski, ili napisane na srpskom, u poslednjih ne znam ni ja koliko godina. U „Milijarderu” nas preplavljuje ogromna sramota zbog toga što nam je taj svet nepoznat. To nije Papua Nova Gvineja, pa da o njoj ne znamo ništa, a o životu na Kosovu i ne znamo ništa – kaže Pančić.

On je opisao početnu romanesknu situaciju. Rane devedesete, Priština prepuna nekih ljudi koji tumaraju ulicama, jer su ostali bez posla.

– Ali ne iz kapitalističkog razloga, već kao pripadnici albanskog etnosa u večnom srpsko-albanskom natezanju, kada jedni osvoje sve resurse i odluče da druge proteraju. Albansko stanovništvo ostaje bez pristupa svemu što su aparati države. Sede po kafićima, a posle početne zblanutosti, počinju da formiraju alternativno društvo. I oni koji se tome čude i krše prste, neka se vrate u rane devedesete i prate kako su geniji iz Beograda mislili da će Albance tako da ućutkaju, a desilo se suprotno – istakao je Pančić.

Veton Suroi u Beogradu je bio pre 17 godina. Predloženo mu je da priča na jeziku na kojem želi, i obratio se na srpskom.

– Danas je rođendan moga oca. Da je živ imao bi 86 godina. Kao student došao je u Beograd, završio je prava i bavio se novinarstvom i diplomatijom. Bio je jedan od retkih Albanaca koji je studirao. Albanac u Beogradu je redovno tada nazivan šiptarom. Šiptar je bila profesija, ne nacionalna pripadnost. Šiptar je bio onaj koji seče drva ili utovaruje ugalj za zimu. Govorilo se: Pozovi šitpara da ti naseče drva, a ne drvoseču. U tom konfliktu identiteta, moj otac se vratio na Kosovo i bio je jedan od glavnih koji je radio na izgrađivanju univerziteta u Prištini, na albanskom jeziku. Dan kada je otvoren taj univerzitet, pre 45 godina, u besedi u Skupštini Kosova rekao je da albanski neće biti jezik drvoseča, već jezik kulture i nauke. Naređeno je da se njegov život ranije završi i jedan dan pre isteka njegovog mandata u Madridunastradao je u automobilskom udesu koji nikada nije razrešen – podsetio je Suroi.

Borka Pavićević, dramaturg, rekla je da je ova knjiga podseća na knjigu „Kosančićev venac 7” Slobodana Selenića, a istoričarka Latinka Perović roman preporučuje kao vrstu dokumenta, književnog i društvenog. Glumica Branka Petrić pitala je da li je sa istim komplimentima roman dočekan u Prištini, a Suroi je odgovorio: Nemamo tamo Teofila Pančića. Ni Borku, ni Latinku. Bio je bestseler na prištinskom sajmu knjiga, ali to ne znači da je dobar.

Na pitanje da prokomentariše deo iz njegove prethodne knjige „Zmijine noge”, gde se pominju pregovori Srba i Albanaca u Rambujeu,  i Bil Klinton koji obećava Hašimu Tačiju ulogu u vestern filmu,  Suroi je rekao:

– Zmija je nadimak premijera Tačija iz ilegale. U knjizi je prepričano da je u Rambujeu Tači bio protiv tog dogovora i počeo je da smeta, što veoma dobro radi. Zatražio sam od Amerikanaca da ga malo sklone iz sale, jer smo bili već postigli dogovor. I onda ga je Džejms Rubin, portparol Madlen Olbrajt, pozvao da prošetaju, i rekao mu da ima prijatelja, producenta u Holivudu, koji bi eventualno mogao jednog dana da napravi film o UČK. I rekao je, pošto je Tači zgodan, da bi njega mogao da igra dobar holivudski glumac. U međuvremenu smo postigli konsenzus u našoj delegaciji, Tači se vratio u salu i nije više pravio probleme – ispričao je Suroi.

(Politika)

KOMENTARI



6 komentara

  1. Miticus says:

    Ja sam mislio da ovaj portal prenosi dogadjanja i vesti normalnih ljudi. Nisam znao da su i kreteni zastupljeni u tim istim vestima, kao sto su ovi gore navedeni u naslovu.

  2. Sale says:

    Pogani izrodi...dabogda im se sjeme zatrlo...

  3. Milomir says:

    Ko je? otključao ludnicu))))))))))))))))))

  4. Lady Gaga........spremte se,spremte....... says:

    Zar ta Latinka Perović nije umrla? I gde su sad svi ti Naši, Obrazi, Dveri, i ostali....u stvari, gde je srpski narod uopšte, da presudi izrodima nabrojanim u tekstu iznad?

  5. Lady Gaga........spremte se,spremte....... says:

    Žalosno je u šta se Beograd pretvorio. Leglo srbomrza,ustaša, balija, vehabija, i sva ta gamad je kanda zaštićena, samo je sezona lova na Srbe bez kraja i u punom jeku.

  6. rale says:

    Kako da se spremimo kad oružja nememo,a nemeci nedaju brez ucene.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *