U narodnim kuhinjama se hrani 11.000 dece

U narodnim kuhinjama se hrani 11.000 dece

13 avgusta 2013

narodna kuhinjaU našoj zemlji prema podacima Crvenog krsta Srbije ima više od 10.600 mališana koji koriste narodne kuhinje, što je oko hiljadu više nego prošle godine. Ovo nije konačan broj, jer su u Beogradu nosioci lista odrasli, pa se ne zna koliko još dečaka i devojčica živi od obroka koje „pokriva” beogradski Centar za socijalni rad.

– Crveni krst Srbije u saradnji sa lokalnim zajednicama opslužuje 75 narodnih kuhinja, 24 su smeštene na teritoriji Vojvodine, 51 u centralnoj Srbiji, a oko 30 odsto korisnika su deca – kaže Jelena Radojčić, stručni saradnik u Crvenom krstu Srbije.

Lista korisnika sačinjava se na osnovu podataka iz Centra za socijalni rad.

– Negde je princip da deca budu nosioci prava da koriste narodne kuhinje, a negde odrasle osobe. Na osnovu naših iskustava pretpostavljamo da je broj onih koji jedu obroke iz narodnih kuhinja veći od broja prijavljenih. Jer nekada su na spisku iz jednog domaćinstva tri osobe, a jede ih pet. Tako da ni ovaj broj mališana nije konačan – objašnjava Radojčićeva.

Prema njenim rečima, broj korisnika narodnih kuhinja se inače povećao i ove godine je za 4.000 veći nego lane.

– Razlog tome je što su dve opštine dobile narodne kuhinje – u Novom Bečeju i Malom Iđošu, ali su potrebe svakako mnogo veće. Postoje sredine gde lokalna samouprava nema nikakvih sredstava da sa nama pokrene projekat Narodne kuhinje – ističe Radojčićeva.

U beogradskom Centru za socijalni rad kažu da se deca u prestonici kao korisnici prava na besplatni obrok ne evidentiraju posebno. Ipak, iako nisu na spiskovima, mališani su ti koji često dođu po hranu.

– Po pravilu deca ne bi trebalo da nose hranu, jer nosilac mora da potpiše da je preuzeo obrok. Kada su roditelji sprečeni da dođu, dogovorimo se sa njima ko će doći po porciju. Uglavnom je reč o starijoj deci, od petnaestak godina i to o dečacima. Pamtim dečaka beskućnika, koji je svoj život provodio živeći po napuštenim garažama, podrumima i hranio se u Narodnoj kuhinji. Bio mu je to i jedini obrok koji bi dnevno pojeo. On nije usamljen slučaj, većina korisnika, nažalost, u toku dana pojede samo ono što podigne ovde – kaže Nemanja Naunović, radnik zaposlen u Narodnoj kuhinji na Dorćolu.

Dečaci i devojčice, koji od svojih najranijih dana žive od obroka iz Narodne kuhinje, već su se, kaže naš sagovornik, navikli na svoju sudbinu.

– Mališani nisu stidljivi, raduju se kada uz obrok dobiju čokoladnu bananicu ili sokić. Čak znaju da vrate roditelje ponovo kod nas ako zaborave da im donesu poslasticu – napominje Naunović.

Porcija koja se dobija u narodnoj kuhinji sastoji se od pola litra kuvanog jela i 300 grama hleba. Obroci se u narodnim kuhinjama samo dele, nema prostorija gde bi se i obedovalo.

– Tako radimo kako bismo zaštitili njihovu privatnost, da ljudi mogu da uzmu hranu i jedu kod kuće. U toku sedmice obroci se kuvaju, pa korisnici mogu da jedu pasulj, grašak, boraniju, testeninu, rižu… Nedeljom dobijaju suvu hranu, to jest lanč paket – kaže Radovanka Popović, stručni saradnik u Crvenom krstu Ruma.

U Rumi je 554 korisnika kuhinja Crvenog krsta, od toga je polovina maloletnika. Od tog broja 208 mališana ima do 15 godina. To su deca iz socijalno ugroženih i višečlanih porodica.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *