U Srbiji polovina nekretnina nije oporezovana

U Srbiji polovina nekretnina nije oporezovana

1 juna 2013

BeogradSvaka peta kuća i svaki šesti poslovni prostor u Srbiji nisu oporezovani. Samo u Beogradu 30 odsto nepokretnosti van je domašaja poreznika. Povećanjem stepena naplate dažbina na imovinu opštine bi odagnale strah od poreske reforme i smanjenja prihoda, koji će uslediti zbog umanjenja poreza na zarade i prekomponovanja lokalnih i republičkih prihoda, tvrde stručnjaci.

Aleksander Grunauer, vođa projekta u Nemačkoj organizaciji za međunarodnu saradnju GIZ, precizira da je 14 odsto stanova, 22 odsto kuća i 15 odsto poslovnog prostora izvan poreske evidencije.

– To je problematično i narušava poresku disciplinu. Jer, ako neko plaća, a drugi to ne čine i ne snose nikakvu posledicu, prestaće da plaćaju i redovne platiše. Kod pojedinih opština prihodi od oporezivanja imovine fizičkih lica donose 70 odsto u kasu, kod drugih taj izvor učestvuje sa samo pet odsto – navodi vođa projekta u GIZ-u koji je sa Fondom za razvoj ekonomske nauke sproveo istraživanje o naplativosti poreza na imovinu.

Najveće prihode od ovog poreza beleže Beograd, Čajetina, Pećinci i Novi Sad, a najmanji Gadžin Han, Žitorađa, Lebane i Trgovište.

Svetska banka u nedavno objavljenom izveštaju o finansijama i rashodima lokalnih samouprava kao jednu od mera za povećanje prihoda vidi u naplati poreza na imovinu. Kao primer loše naplate ona navodi Aranđelovac u kojem ima 21.000 registrovanih potrošača struje, a samo 9.500 domaćinstava plaća porez na imovinu. Stoga, lokalnim samoupravama predlaže da upotrebe podatke javnih preduzeća u cilju proširenja broja poreskih obveznika.

Grunauer međutim ukazuje i na politički aspekt poreza na imovinu. On je politički nepopularan pa se pojedine opštine uopšte ne trude da povećaju stepen naplate. Lakše im je da se oslone na transfere iz republičkog budžeta. One, kako kaže, ne šalju opomene neredovnim platišama, niti se na bilokoji način trude da uvećaju broj poreskih obveznika.

GIZ će u saradnji sa švajcarskom vladom, uspostaviti stimulativni fond bespovratnih donatorskih sredstava za opštine koje poboljšaju svoje uspehe u korišćenju sopstvenih poreskih izvora. Obezbeđen je bespovratni milion švajcarskih franaka za te svrhe. Glavni kriterijum biće poboljšanje naplate poreza na imovinu. – Dobijeni novac gradovi i opštine moći će da iskoriste za šta god misle da im je najpotrebnije, osim da potroše na zarade i bonuse. A građani kao poreski obveznici koji redovno izmiruju svoje obaveze imaće puno pravo da kontrolišu lokalnu vlast i pitaju kuda odlazi njihov novac – navodi Grunauer.

Pokazalo se da što se lokalne samouprave više oslanjaju na pare iz budžeta i druge prihode, naplata poreza na imovinu je manja. Recimo 2010. godine naplata tog poreza porasla je 164 odsto u odnosu na 2006, ali čim je lokalnim samoupravama ustupljeno 80 procenata poreza na zarade ti prihodi su drastično pali. U 2011. na 82 , a u 2012. godini na 68 odsto u odnosu na 2006.

Kada je reč o poreskoj reformi, odnosno uvođenju poreza na poljoprivredno zemljište i oporezivanju preduzeća prema tržišnoj, umesto po knjigovodstvenoj vrednosti Grunauer kaže da je to dobro i pravedno rešenje.

– Privreda neće osetiti nikakvo olakšanje, ali neće biti ni dodatno opterećena. Oporezivanje će samo biti jednostavnije, a preduzeća neće plaćati dva poreza – na imovinu koja je bila potcenjena i na naknadu za korišćenje građevinskog zemljišta, što je takođe bila neka vrsta poreza. Oporezivanjem poljoprivrednog zemljišta lokalne samouprave nateraće vlasnike da iskoriste taj resurs bilo da počnu da ga obrađuju, izdaju ili prodaju – navodi Grunauer.

Ostaje amortizacija na stan

Ministar finansija i privrede Srbije Mlađan Dinkić rekao je da je skupštinski Odbor za finansije prihvatio njegov amandman na Zakon o porezu na imovinu kojim se lokalnim samoupravama omogućava da same određuju stopu amortizacije za starije stanove i da će ta stopa biti određivana u iznosu do jedan odsto za godinu starosti stana, a maksimalno do 40 procenata što je, naveo je, povoljnije za građane od onoga što je do sada propisivao zakon rekao je Dinkić novinarima posle sednice odbora, a prenosi Beta.

Dinkić je kazao da je prvobitan predlog Ministarstva finansija uključivao amortizaciju, ali da je Fiskalni savet tražio da se to izbriše, jer smatra da tržišna cena stana implicitno određuje da li je stan star ili nov.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *