U Srbiji sve više ateista

U Srbiji sve više ateista

22 februara 2013

Beograd-ljudi-na-ulici-300x210U Srbiji se 88, 09 odsto stanovništva, ili 6. 330. 919 ljudi, izjasnilo da im je srpski maternji jezik. Na drugom mestu po brojnosti je mađarski, kojim govori 243. 146 osoba, što je 3, 38 odsto od ukupnog broja stanovništva republike, a na trećem bosanski jezik, kojim govori 138. 871 osoba, ili 1, 93 odsto, navodi se u najnovijim podacima objavljenim u knjizi  „Veroispovest, maternji jezik i nacionalna pripadnost” Republičkog zavoda za statistiku. Za razliku od popisa 2002, kada se niko od građana Srbije nije izjasnio da govori crnogorskim jezikom, prema poslednjem popisu, taj jezik govori 0, 04 odsto, ili 2. 519 građana Srbije.

– Prema rezultatima popisa 2002. 63. 835 građana su izjavili da im je albanski maternji jezik, a da jeveliki pad u broju onih koji su se izjasnili da im je albanski maternji u popisu 2011. U tome što je albansko stanovništvo u opštinama Bujanovac i Preševo u većini bojkotovalo popis, kao i delimično u Medveđi – kaže šef odseka za sprovođenje popisa u RZS Ljiljana Đorđević.

Publikacija RZS je objavljena juče, upravo na međunarodni Dan maternjeg jezika, koje obeležavaju članice Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (Unesko) , u cilju promovisanja jezičke kulture, raznovrsnosti i višejezičnosti.

Đorđevićeva podseća da supodaci u publikaciji RZS o maternjem jeziku iskazani za 17 različitih jezika koji se najčešće govore u Srbiji, odnosno onih jezika koje najmanje 2. 000 lica smatra svojim maternjim.
– Ako posmatramo podatke po opštinama i gradovima, mađarski jezik smatra maternjim više od 50 odsto stanovništva u pet vojvođanskih opština – Kanjiža (87 odsto) , Senta (82) , Ada (76, 6) , Bačka Topola (60, 2) i Mali Iđoš (55, 6 odsto). Interesantno je da 67 odsto Bačkog Petrovca smatra slovački jezik maternjim jezikom, a visok udeo stanovništva koji govori taj jezik jeste i u opštini Kovačica – 42, 5 odsto – precizira Đorđević.

Prema rezultatima poslednjeg popisa, više od šest miliona stanovnika Srbije je pravoslavne veroispovesti (84, 6 odsto od ukupnog stanovništva). Drugi po brojnosti su katolici, sa 350. 000 (pet odsto) , a treća po zastupljenosti je islamska veroispovest, sa više od 220. 000 pripadnika, ili tri odsto od ukupnog broja stanovnika.

Prema rečima Đorđevićeve, u odnosu na popis iz 2002. za 40. 000 je povećan broj lica koja nisu vernici (ateisti).

Uknjizi RZS – a iskazani su i podaci za 21 etničku zajednicu, čija se brojnost na prostoru Srbije kreće iznad dve hiljade pripadnika. Pored podataka o ukupnom broju, dati su i podaci po starosti, prosečnoj starosti i polu pripadnika etničkih zajednica.

Prosečna starost – 42, 2 godine

Većina pripadnika etničkih zajednica ima prosečnu starost iznad 42, 2 godine, koliko iznosi republički prosek. Gotovo istu prosečnu starost imaju i Srbi (42, 6) , dok je prosečna starost pripadnika sedam etničkih zajednica čak iznad 50 godina (Slovenci, Nemci, Makedonci, Vlasi, Hrvati, Bugari i Jugosloveni).
Svega pet etničkih zajednica ima prosečnu starost ispod republičkog proseka, i to: Muslimani (38, 6) , Albanci (38, 3) , Goranci (35, 4) , Bošnjaci (33, 5) i Romi, koji jedini imaju prosečnu starost ispod 30 godina (28, 3).

(A. Apostolovski – Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *