UKRAJINA IZMEĐU BRISELA I MOSKVE: Moguća podela zemlje

UKRAJINA IZMEĐU BRISELA I MOSKVE: Moguća podela zemlje

24 februara 2014

4sfgdg kollaj ukr 2Svedoci događanja u Ukrajini u ovom trenutku pouzdano mogu zaključiti jedino to da se režim predsednika Viktora Janikoviča raspao, a da je u sukobima demonstranata i branilaca režima život izgubilo više od 80 ljudi.

Analitičar Dragoljub Anđelković za Tanjug kaže da bi višemesečni protesti u Ukrajini mogli da rezultiraju podelom zemlje, novinar Rojtersa Aleksandar Vasović u Blicu navodi da u Kijevu upravo počinje bitka oko plodova pobede sa prilično neizvesnim ishodom, što u autorskom tekstu u Danasu potvrđuje i šef švedske  diplomatije Karl Bilt.

Svi se slažu da je kriza u Ukrajini duboka i da je izazvana otporom prema vlasti, odnosno sistemu koji je bio paralisan korupcijom i raznim devijacijama, dok Bilt kao dodatni, ali jednako bitan momenat, pominje i jasan pritisak Kremlja koji Ukrajinu „brutalno primorava da napusti svoj put  ka EU“.

Anđelković, suprotno tome, ukrajinsku krizu vidi kao „neku vrstu terora dobro organizovane manjine podržane od nekih faktora sa Zapada nad većim delom stanovništva“

Bilt ne spori da su nasilne opozicione grupe u jednom trenutku dobile kredibilitet, ali i ističe da krizu definitivno izazvali ogroman pritisak Kremlja i kolebanje Janukoviča.

I dok Anđelković smatra da je jedino moguće rešenje ono koje će uvažavati interese svih stanovnika zemlje, dakle i onih koji su za EU, ali i drugih na istoku zemlje koji su za bliže veze s Rusijom, Bilt kao jedino rešenje krize u Ukrajini vidi njen evropski put.

U protivnom, kako navodi u autorskom tekstu, Ukrajina će nastaviti da klizi u haos i konflikt, a to nikome neće biti u interesu.

Kako će se stvari dalje odvijati teško je predvideti – Anđelković ne vjeruje u stabilizaciju prilika u skorije vreme, s obzirom na zemlju koja je očigledno suviše podjeljena, dok Bilt, saglasan da se kraj krize ne može predvideti, potencira činjenicu kako je nastala i dodaje:

„Mi u Evropskoj uniji i SAD činimo što možemo da obezbjedimo miran prelazak na stabilniju demokratiju, dok Rusija brutalno primorava Ukrajinu da napusti svoj evropski put“.

Anđelković dodaje i da se već sada može zaključiti da će zapadni dio Ukrajine pokušati da silom pa i nekim drugim pritiscima nametne svoju volju proruskom istoku i jugu zemlje, te da vjeruje da će taj istočni dio ubuduće mnogo odlučnije braniti svoje pozicije i pravo na specifičnost ako bude direktno ugrožen.

Kako bilo, jaz između Ukrajine i Rusije je sada dubok, slaže se Aleksandar Vasović i dodaje da će dvije zemlje ipak morati da pregovaraju o poslu.

„Iako glavni gubitnik u ovom ratu, Vladimir Putin će vjerovatno shvatiti da mu je bolje da na zapadnim granicama ima partnera nego ljutog komšiju koji može da mu priredi mnogo pakosti“, komentariše Vasović, ali upozorava da „Brisel sada mora Ukrajinu, koja je i komšija EU, da tretira kao mnogo ozbiljnijeg sagovornika, marak Kijevu trebale godine da uradi dovoljno za otpočinjanje pregovora o ulasku u klub“.

Na istom stanovištu je Bilt, koji navodi da bi šteta koju je pretrpjela inače krhka ekonomija Ukrajine mogla preliti i na Rusiju, zbog čega bi, kaže, „Kremlju trebalo da bude u interesu da ima stabilno i reformski nastrojeno susedstvo, koje, kao i druge države, teži uspostavljanju bližeg odnosa sa EU“.

Anđelković na pitanje učekuje li eventualnu reakciju Rusije, kaže da se Moskva drži doktrine suverene demokratije – da se ne mješa u unutrašnja pitanja drugih država, ali smatra da će se, ako „takozvana ukrajinska nova vlast počne direktno da ugrožava interese ruske populacije i Ukrajinaca proruski nastrojenih na jugu i istoku, Rusija na neki način umješati u čitavu stvar“.

On je podsetio da istraživanja pokazuju da je oko 55 odsto građana Ukrajine naklonjeno pre integraciji sa Rusijom, nego sa Evropskom unijom, kao i da većina govori ruski a ne ukrajinski jezik kao što većina pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi, a ne samoproglašenoj autokefalnoj ukrajinskoj ili Rimokatoličkoj crkvi.

Vasović, koji je prethodnih dana boravio u Kijevu, vjeruje da sada tamo počinje politička bitka za „plodove pobjede“, te prognozira da se tu najbolje kotiraju Julija Timišenko i njena Otadžbina, dok je Bilt uvjeren da će vraćanje Ukrajine na dosadašnji kurs biti teško te da joj je preko potrebna pomoć Evrope, prije svega monetarnih institucija kako bi prebrodila nedostatak ruske pomoći.

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. Toma says:

    Pa prvi Zakon koji je usvojila revolucionarna Skupstina odnosno sadasnji Parlament je bio ukidanje ruskog jezika.O cemu pricaju Vasovic i Bilt.Sve je jasno.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *