Ukrajina je Evropskoj uniji rekla „Njet“, Srbija skromno „Da“

Ukrajina je Evropskoj uniji rekla „Njet“, Srbija skromno „Da“

16 decembra 2013

Ratko PaićPiše: Ratko Paić

Premijeri Srbije Ivica Dačić i Ukrajine Nikolaj Azarov, povodom mogućeg pristupanja njihovih zemalja Evropskoj uniji izneli su dva potpuno različita mišljenja. Dok je Dačić s jedne strane izjavio da je jedini spas za Srbiju u pristupanju Evropskoj uniji, ukrajinski premijer smatra da bi baš to za njegovu zemlju značilo ekonomsku propast. Dakle, kako je moguće da pomenuta dvojica državnika na sasvim suprotan način vide budućnost svojih zemalja, iako ih muče slični problemi?

Krenimo redom da bismo uporedili njihove stavove. Prvo je Ivica Dačić izjavio doslovno sledeće: „Srbija mora da uđe u Evropsku uniju vodeći računa o nacionalnim interesima i razvijajući ekonomiju”, a zatim je pozavideo srpskim susedima, i to najviše Bugarskoj, koja se po mišljenju Dačića, mnogo pre Srbije usrećila ulaskom u evropsku zajednicu naroda, a takođe i Albaniji za koju je konstatovao da će takođe uskoro preteći Srbiju u evrointegracijama.

Međutim, istovremeno kada se srpski premijer žalio što Srbija ne ide brže u pravcu Brisela, premijer Ukrajine Azarov je na mitingu u Kijevu izrekao sasvim suprotnu ocenu, i za razliku od Dačića, kazao da njegova zemlja upravo zbog ekonomskih razloga – nikako ne treba da ide prema Evropskoj uniji.

On je za stopiranje evropskog puta naveo i sasvim konkretne razloge. Naime, Azarov je naglasio da bi sporazum o slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom otvorio ukrajinske granice tuđoj robi pod uslovima u kojima bi Kijev samo gubio, te dodao da Ukrajina ne može i neće potpisati nikakav sporazum sa Evropskom unijom koji bi značio da će već naredni dan bankrotirati. A kada je ukrajinski premijer upitao okupljenu masu naroda «Da li ste spremni na sve to?», oni su jednoglasno povikali «Njet».

Inače, sličnu ocenu je dao i ruski ministar inostranih poslova Lavrov, rekavši da «Evropska unija pokušava pridobiti Ukrajinu i druge istočnoevropske zemlje zbog njihovih unosnih tržišta, koja bi bila preplavljena konkurentnijim proizvodima iz EU, što bi ugasilo njihovu domaću industriju», i zaključio je da Evropljani «strahuju da bi mogli izgubiti tako jeftin, skoro besplatan profit».

S obzirom da se Srbija nalazi u sličnoj situaciji kao Ukrajina, jer bi i za Srbiju, isto kao i za Ukrajinu, eventualni ulazak u Evropsku uniju pored ostalog značio i prekidanje privilegovanih ekonomskih veza sa Rusijom, postavlja se pitanje – otkuda srpskom premijeru takvo čvrsto uverenje da bi Srbija ulaskom u Evropsku uniju rešila svoje ekonomske probleme? A tome treba dodati i podatak da će Srbija već od Nove godine u procesu približavanja Briselu, liberalizovati svoje tržište poljoprivrednih proizvoda, što će u suštini značiti dovođenje domaće poljoprivrede u još teži položaj jer će srpsko tržište biti preplavljeno konkurentnijim evropskim proizvodima, upravo onako kako je upozorio Lavrov.

A kada je reč o susednoj Bugarskoj, koju je Dačić sa žaljenjem pomenuo kao primer zemlje koja je pretekla Srbiju u evrointegracijama, uopšte nije jasno zbog čega joj je srpski premijer pozavideo na blagostanju, s obzirom da se radi o državi koja se baš i nije usrećila, s obzirom da se po svim ekonomskim i socijalnim parametrima nalazi na samom začelju Evropske unije, a tamošnji životni standard po malo čemu može izazvati bilo čiju zavist.

Prema tome, kada uporedimo izjave srpskog i ukrajinskog premijera koje su u suštini potpuno različite, onda se čini da barem kod jednog od njih nešto nije u redu sa elementarnom logikom kada je u pitanju ekonomski, ali i svaki drugi interes njihovih zemalja.

A da bi se proverilo ko je u pravu, možda bi i u Srbiji trebalo da se kao u Ukrajini, nedvosmisleno upitaju građani – «Da li želite da tuđa roba preplavi naše tržište?» Odgovor bi verovatno bio isti kao u Kijevu, a to je jasno «Ne».

(Glas Rusije)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *