Ukrajina nema nikakve šanse ni protiv vojske koju Rusia ima na Krimu

Ukrajina nema nikakve šanse ni protiv vojske koju Rusia ima na Krimu

4 marta 2014

krim_voj_1 Russia CrimeaAktuelna situacija u Ukrajini može prerasti u rat širokih razmera, ako novi režim, koji je osvojio vlast u Kijevu, krene na zauzimanje Krima.

Ali, ako do toga dođe, Ukrajinu očekuje veoma tužna sudbina.

Na početku treba razjasniti koje su snage stacionirane na Krimu i čime u ovom momentu raspolažu aktuelne ukrajinske vlasti.

U medijima ima dosta protivrečnih informacija povodom Krima – ako slušamo šta govore zvanična lica iz Kijeva, onda se na Krimu već nalazi više od 6 hiljada ruskih vojnika.

Međutim, ovu informaciju nije moguće potvrditi.

Ako je tačna, pomenutoj brojci treba joj pridodati kolonu BRT-80 koja je došla u Simferopolj i oko 20 borbenih helikoptera koji su doleteli na Krim (na videu se vidi da su to jurišni Mi-35 i transportni helikopteri Mi-8).

Što se tiče informacije da je bilo 13 letova Il-76 sa desantnim jedinicama, i tu informaciju za sada nije moguće potvrditi.

Rusija ima pravo da na Krimu stacionira do 25 hiljada vojnika – to je kvota iz sporazuma o baziranju Crnomorske ratne mornarice.

Činjenice govore da ceo kontingent broji 16 hiljada ljudi (od kojih su 2 hiljade mornarički pešadinci). Tako da, ako je tačna informacija da je 6 hiljada ruskih vojnik prebačeno, to samo znači da nijedan dogovor ni u tom slučaju nije prekršen. Osim toga, RF ima pravo da na Krimu postavi do 24 artiljerijska sistema velikog kalibra i 132 „komada” oklopne tehnike i 22 letelice.

Već to – i po broju i po opremljenosti – prevazilazi ukrajinsku na Krimu.

Iz rečenog se može zaključiti da je RF u stanju da zaštiti Krim, ne kršeći bilo kakav sporazum. Jer, može da to učini i sa postojećih 11 hiljada vojnika – od kojih su 2 hiljade moranarički pešadinci i 9 hiljada dodatno prebačenih vojnika (iz unutrašnje vojske ili specnaza).

Rusija ima pravo da na poluostrvo prebaci i 24 samohodna artiljerijska sistema MSTA-S, čak i određeni broj reaktivnih sistema Smerč.

Na Krimu se već nalazi i 20 bombardera Su-24.

Oružane snage Ukraine mogu da pokušaju munjevitu vojnu operaciju da bi zauzele Krim. Ali, čak i ako bi za to angažovale polovinu svega čime raspolažu (što je prilično teško izvodivo teško s obzirom na haos koji vlada u zemlji), sigurno je da bi učinak bio ravan nuli.

Pretpostavimo da Oružane snage Ukrajine u rat za Krim pošalju 40.000 ljudi, 500 tenkova koji su u sastavu kopnenih snaga, i da im obezbede podršku Ratnog vazduhoplovstva u čijem su sastavu 20 Su-27, 80 Mig-29, 36 Su-24 i 36 Su-25. Ali, to je praktično nemoguće jer je veći deo ove tehnike samo mrtvo slovo na papiru i neupotrebljivo za ratovanje (ovo se posebno odnosi na avijaciju).

Dakle, i pri tako ambicioznoj varijanti, ukrajinsku vojsku očekuje fijasko jer nije moguće da brzo pređe veoma uski Perekopski kopneni pojas (koji pluostrvo Krim spaja sa kopnom i širok je 7 kilometara).

Da bi bili zadržana, dovoljno je da bude angažovano onih 11 hiljada dobro obučenih vojnika imajući u vidu da bi im moćnu artiljerijsku podršku pružili brodovi Crnomorske ratne mornarice RF i savremena avijacija koja se već nalazi u punoj brobenoj gotovosti na aerodromima Zapadnog i Centralnog vojnog okruga Rusije.

Najverovatnije je da bi se Oružane snage Ukrajine, nakon tako žestokog udara, raspale i počele bežaniju. U ovakvoj situaciji većina vojnika mogla bi da pređe na stranu RF jer je u ukrajinskoj armiji mnogo Rusa iz Istočne Ukrajine.

Dalji događaji bi se mogli razvijati po različitijim svenarijima. Primera radi, Oružane snage RF mogle bi da krenu i dalje i da pokušaju da uspostave kontrolu nad Istočnom Ukrajinom. U tome ne bi imale posebne probleme, s obzirom na veliku popularnost Rusije u istočnim regionima.

U ovom slučaju bi novopečene vlasti u Kijevu imale sve šanse da padnu. Pozitivna strana ovog scenarija je u tome što je mogućnost građanskog rata minimalna, tako da pitanje Istočne i Zapadne Ukrajine može biti rešeno jednom za svagda.

Druga varijanta: RF se može ograničiti samo kontrolom Krima. U takvim okolnostima, Ukrajini preti najstrašniji građanski rat. Tome bi veoma doprineli posvađani delovi Oružanih snaga Ukrajine koji raspolažu za građanski rat moćnim oružjem.

Najverovatnije je da bi sve počelo tako što bi radikalne snage pošle iz Kijeva da „uspostavljaju red” na Istoku. U takvom haosu, nastalom zbog borbenih dejstava, dočepale bi se teškog naoružanja iz kasarni, a verovatno bi im se priključili i mnogi pripadnici armije koji su rodom iz gradova na zapadu Ukrajine.

Iako su ukrajinski vojni arsenali tokom poslednjih dve decenije prilično pokradeni, ipak su dovoljni da se državi nanese nepopravljiva šteta uz veliki broj ljudskih žrtava.

Ishod takvog scenarija potpuno je nepredvidiv – jedino što je potpuno izvesno jeste činjenica da bi jedini gubitnici bili sami Ukrajinci.

Preostaje jedino da se uzdamo u zdrav razum kijevskih vlasti. Najbolje rešenje i za njih bi bilo da stanovništvu Krima dozvole da samo odredi svoju sudbinu i ne ometaju održavanje najavljenog referenduma.

Umesto histerije i praznih pretnji, rukovodstvo u Kijevu bi trebalo da razmisli o razlozima nastale situacije.

Zar je iznenađujuće što je upravo takva prva reakcija na antiruske zakone novih vlasti?

Ako vlast ne poštuje volju velikog dela stanovnika svoje zemlje, onda ti ljudi moraju sami da misle i odlučuju o svojoj budućnosti.

(Fakti.org, preveo: Goran šimpraga)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *