УПОКОЈИО СЕ епископ Атанасије Јевтић

UPOKOJIO SE episkop Atanasije Jevtić

4 marta 2021

Episkop Atanasije umro je od posledica virusa korona.

Umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski, Atanasije, upokojio se u Gospodu, objavljeno je na sajtu Eparhije zahumsko-hercegovačke.



Episkop Atanasije preminuo je u večernjim časovima, u četvrtak, 4. marta 2021. godine, u bolnica Trebinje.

Obaveštenje o sahrani vladike biće objavljeno naknadno, navode iz Eparhije.

Episkop dr Atanasije Jevtić rođen je u selu Brdarici, u šabačko-valjevskom kraju, na drugi dan Božića 8. januara 1938. godine.

Završio je Bogosloviju u Beogradu 1958. godine, a Bogoslovski fakultet 1963. godine. Prethodno je zamonašen u manastiru Pustinji kod Valjeva, 1960. godine, gde je monaški postrig primio od od arhimandrita Justina Popovića, a potom je bio sabrat manastira Tronoše kod Loznice.

Završio je i Teološki fakultet u Atini, gde je i doktorirao.

Za vreme četvorogodišnjeg boravka u Atini, služio je kao parohijski sveštenik u atinskoj Ruskoj crkvi

Usavršavao se i na Bogoslovskom institutu Svetog Sergija u Parizu, gde je bio i profesor. Za četiri godine boravka u Francuskoj opsluživao je, prema potrebama, pravoslavne parohije ruske, srpske, grčke i francuske.

Od 1973. bio je docent na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, a potom i profesor. U dva navrata bio je i dekan Bogoslovskog fakulteta u Beogradu.

Istovremeno i naporedo sa profesorskim dužnostima i pisanjem u časopisu „Pravoslavlje“, delatno je učestvovao u buđenju uspavane svetosavske i kosovske svesti i savesti srpskoga naroda, podsećajući na ozbiljnost situacije na Kosovu i Metohiji, ali i u drugim srpskim zemljama, navodi se na sajtu Eparhije zahumsko-hercegovačke.

Izabran je 1991. za episkopa banatskog, gde je ostao nepunih godinu dana, da bi 1992. postao episkop zahumsko-hercegovački. Nasledio je Eparhiju koja više decenija nije imala svoga episkopa, a tokom rata u BiH pomagao je svoj narod, vojsku, siročad, izbeglice, ranjenike i ostale nevoljnike i paćenike, obnavljajući pravoslavnu veru u Hercegovini.

Godine 1994. izabran je za prvog rektora novootvorene Duhovne akademije Svetog Vasilija Ostroškog u Srbinju.

Usled teške povrede umirovljen je kao episkop 1999. godine, a ostao je da boravi u manastiru Tvrdoš kraj Trebinja.

Bio je jedan od najpoznatijih pravoslavnih teologa, i učestvovao je na brojnim naučnim skupovima. Autor je brojnih knjiga, studija, članaka, ogleda i beseda na više svetskih jezika. Prevodio je sa starogrčkog, staroslovenskog i drugih jezika. Bio je član Udruženja književnika Srbije i objavio je više desetina knjiga.

KOMENTARI



4 komentara

  1. radmila says:

    Jos jedan vladika dostojan postovanja i pobornik ne predaje Kosova... hmm.

  2. Ivan Grozni says:

    Upokojio se jos jedan zastitnik i rotivnik priznanja KiM. Vecna Ti slava preosveceni vladiko. Neka Gospod tvoju napacenu dusu uvede u nebesku Srbiju da i tamo budes svetionik koji ce pokazivati put kojim treba ici. Nepravda kojom si bio okruzen sad je izgubila objekat nad kojim je trijunfovala za vreme dok si bio medju zivima. Neka ti je vecna slava i pokoj tvojoj namucenoj dusi.

  3. doktrina soka says:

    Odose najbolji,vecna mu japamija.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *