VEROVALI ILI NE: Turci žele da prevode Ivu Andrića

VEROVALI ILI NE: Turci žele da prevode Ivu Andrića

14 februara 2014

IVO ANDRICU odnosu na prošlu godinu budžet za prevode srpske literature na strane jezike povećan je čak četiri puta i iznosi 20 miliona dinara.

Srpska književnost imaće više šanse da bude zapažena u inostranstvu, bar sudeći po novcu koji je iz budžeta izdvojen za sufinansiranje prevoda dela srpske književnosti na strane jezike. U odnosu na prošlu godinu, budžet za prevode srpske literature povećan je čak četiri puta, saznajemo u Ministarstvu kulture i informisanja. Umesto nepunih pet miliona dinara, ove godine je izdvojeno 20 miliona dinara. To je ujedno i najveći iznos izdvojen za ovu namenu od kada ovaj konkurs postoji, naglašavaju u Ministarstvu kulture.

Međutim, nije sve u novcu, analizira „Politika“. Budući da se na ovaj konkurs javljaju inostrani izdavači, a njihove prijave razmatra komisija Ministarstva kulture, koja i odobrava koja će knjiga i kod kog stranog izdavača biti objavljena uz takozvani grant za prevod, poseban je problem zainteresovati strance za našu književnost. Novčanu podršku našeg ministarstva kulture dobijaju, inače, samo objavljeni prevodi, a među prevodiocima mahom su inostrani slavisti, ili prevodioci našeg porekla.

– Ovogodišnji konkurs je u toku, tako se ne može reći unapred koliko prijava će doći iz koje zemlje. Za sada je novina to što prvi put imamo interesovanje nekoliko izdavača iz Turske za prevode naših pisaca, Ive Andrića, ali i nekoliko savremenih autora. Tradicionalno, najveći broj zahteva za podršku prevodima dolazi iz susedstva: Bugarske i Makedonije, a potom slede zahtevi iz Nemačke i Austrije, kao i Poljske, Italije i Slovenije. Ali ima zahteva za prevod i iz Japana, Kine, Egipta ili Albanije, objašnjava za „Politiku” Mladen Vesković, viši savetnik u Ministarstvu kulture.

Od 2008. do 2013. godine, strani izdavači su na konkursu najviše bili zainteresovani za dela: Davida Albaharija, Ive Andrića, Svetislava Basare, Dragana Velikića, Vladislava Bajca, Mihajla Pantića, Miloša Crnjanskog, Milorada Pavića, Vide Ognjenović, Dragoslava Mihailovića, Danila Kiša, Aleksandra Gatalice i Zorana Živkovića i još tridesetak autora. Kinezi i Japanci zainteresovani su za dela Milorada Pavića, Egipćani za Nušića i Boru Stankovića, a „Sudija” Vuka Draškovića objavljen je na albanskom. Knjige Vladislava Bajca i Mirjane Novaković štampane su na arapskom, dok Goran Petrović učvršćuje svoju poziciju zvezde u Meksiku. Slavista Robert Hodel preveo je na nemački poeziju Momčila Nastasijevića.

Zbog toga što će NR Kina biti počasni gost sledećeg sajma knjiga u Beogradu, naše ministarstvo će 19. februara potpisati sa kineskim kolegama protokol o saradnji u oblasti prevodilaštva, pa u Ministarstvu kulture postoji nada da će na taj način dela naših autora biti poznatija čitaocima u ovoj velikoj zemlji.

Do sada je bilo uobičajeno da su neka dela bila intenzivnije prevođena na jezike zemalja u kojima su održavani međunarodni sajmovi knjiga, ali to nije pravilo.

Interesovanje za prevođenje naše književnosti jeste donekle povezano sa našim nastupima na međunarodnim sajmovima knjiga, ali u nekim slučajevima to nije od presudnog značaja. Tako imamo slučaj Makedonije, gde se nismo organizovano predstavljali prethodne 24 godine, ove godine ćemo se pojaviti na skopskom sajmu knjiga, a imamo i veliki broj prevoda naših autora na makedonski jezik. Slično je i sa Slovenijom i Italijom. Naš nastup u svojstvu počasnog gosta na sajmovima u Lajpcigu 2011. i Solunu 2012. bitno je uticao na povećanje interesovanja za prevođenje naše književnosti, kao i nastupi na sajmu knjiga u Sofiji – dodaje Vesković.

Lične inicijative prevodilaca su presudne u prelascima nekih dela na druge jezike, a oni mogu da prenesu i važne prakse iz drugih zemalja.

Neda Bobić, sekretarka Udruženja književnih prevodilaca Srbije i srpskog PEN centra, i prevodilac sa ruskog jezika, ističe da u Rusiji nekoliko važnih instituta, među kojima su i Institut prevoda Moskva i Fondacija ruski mir, tri puta godišnje raspisuje konkurse za prevođenje ruske književnosti na strane jezike.

– Rusima je važno da se njihova literatura prevodi u inostranstvu, ne samo na engleski, već i na takozvane manje jezike, i zato ulažu u prevode. A kada je o prevođenju naše književnosti reč, lična inicijativa je često presudna. Na osnovu ličnih kontakata koje ima prevodilac Ljubinka Milinčić, u Rusiji su prevedena dela Gorana Petrovića, Mihajla Pantića, Gordane Ćirjanić. I na Međunarodnim beogradskim susretima prevodilaca ostvareno je mnogo ličnih kontakata, koji su osnov buduće saradnje i novih prevoda. Srpski PEN neguje tradiciju nagrađivanja prevodilaca, podstiče gostovanje naših pisaca na inostranim kongresima. Pored ličnih kontakata, i Ministarstvo kulture treba da podrži prisustvo naših autora na inostranim sajmovima knjiga – kaže Neda Bobić.

Arijana Božović, prevodilac sa engleskog jezika, takođe ističe ulogu prevodilaca u uspostavljanju veze između neke knjige i njenog izdavača.

– Većina zemalja Evropske unije nudi grantove za prevode svoje literature u inostranstvu, prevodioci sa predlogom izlaze pred izdavače. Prevodilac treba da želi da nešto prevede, i većina prevoda nastaje na osnovu lične inicijative. Uz predlog našem izdavaču dolazi i mogućnost finansiranja prevoda sa španskog, portugalskog, engleskog. U Francuskoj, Belgiji, Irskoj država finansira boravak prevodioca u prevodilačkoj kući. To je praksa većine evropskih zemalja, primer je koji daje Arijana Božović.

Poseban doprinos prisustvu naše literature u inostranstvu daje edicija „Srpska proza u prevodu” izdavačke kuće „Geopoetika”. Ova edicija pokrenuta je u saradnji sa Ministarstvom kulture i informisanja u nameri da vodeća dela naše književnosti budu objavljena na engleskom, tako da inostrani izdavači dobijaju gotove prevode na najvažniji svetski jezik. To je podstaklo i objavljivanje dela Velikića, Basare, Valjarevića, Vide Ognjenović, Dejana Stojiljkovića, Slavoljuba Stankovića, Mirjane Novaković… na druge strane jezike, a posredstvom engleskog.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *