Vlada – modernizacija – beogradizacija

Vlada – modernizacija – beogradizacija

12 avgusta 2013

branko-radunPiše: Branko Radun

Dobili smo rezultate rekonstrukcije – Dinkić je izbačen, Vučić je ojačao, a Dačić medijski poentirao na izbacivanju prvog. Šta to znači za Srbiju danas. Rekonstrukcija je u priličnoj meri usporavala rad vlade – ministri i cela ministarstva su se uglavnom bavili time „da li ćemo i mi leteti ili ostati“, a odgovor se nije znao do poslednjeg momenta. Sada, kada je to završeno i kada vlada ima dva umesto tri koaliciona partnera, za očekivati je da lakše funkcioniše. A to znači i da ozbiljnije počne da radi na nagomilanim problemima poput prezaduženosti, vapijućeg siromaštva i nepodnošljive nezaposlenosti.

Odlaskom Dinkića se otvara, doduše mala, mogućnost da se nešto i menja u ekonomskoj politici koja je do sada protežirala uvoznike i švercere, a demotivisala za rad proizvođača i izvoznika. Dakle, mi smo kao posledicu toga dobili stvaranje tajkunsko-političke elite koja živi od trgovine i šverca a na marginu su gurnuti oni koji nešto rade, proizvode i stvaraju. Posledica toga je deindustrijalizacija i siromaštvo iz koga je teško izvući se bez oštrih rezova i radikalnih promena. Doduše, mi pod promenama ne mislimo na MMF-ovske recepte rigidne fiskalne politike i otpuštanja ljudi iz javnog sektora. Da li će sadašnja vlada imati ideju i snagu da se barem u nečemu suprotstavi tom receptu koji je do sada slabio privredne kapacitete i uništavao nadu u budućnost?

Srbiji je potreban konsenzus oko opstanka i oko razvoja kao drugog koraka na tom putu. Previše se energije trošilo na stranačka nadgornjavanja i prepucavanja, pa je tako i ono malo snage i pameti koje poseduje naša elita bačeno u vetar. Demokratija kao sistem je kod nas pokazala uglavnom negativne strane – na prvom mestu je to velika strast strančarenja i klanovskih sukoba. Ko izađe sa idejom ili još bolje projektom koji bi pokrenuo Srbiju u pravcu modernizacije ima šansu da malo priguši te sitnosopstveničke političke razmirice i „kombinacije“ koje upropaštavaju zemlju.

Zašto modernizacija? Modernizacija kao ideja je vrednosno neutralna (barem bi trebalo da bude) i kao takva ne stvara nove i ne produbljuje stare ideološke podele poput one na patriote i evropejce. Štaviše, ona ima potencijal da na tom svom zadatku objedini i jedne i druge. Takav treći put – put prevazilaženja postojećih ideoloških i političkih podela ali samo kroz aktivnu modernizaciju koja neće biti potemkinovsko selo ima šansu da pokrene Srbiju napred.

No, naravno, modernizacija, da bi uspela, ne bi smela da bude prepisana od nekoga sa Zapada već da bude u skladu sa našom tradicijom i realnošću. Japanci bi rekli „zapadna tehnika, a naša etika“. To bi u najkraćem trebalo da bude i naš moto modernizacije u kojoj, kao što smo rekli, prva faza jeste borba za opstanak među istorijskim narodima.

Drugo što je bitno je da ona deluje na celo društvo, a ne da to bude samo na korist domaće elite koncentrisane u Beogradu. To bi dovelo do dubljeg socijalnog raslojavanja koje već bode oči kad se ode 50-tak kilometara od glavnog grada. Naši političari koji jedino u vreme kampanje obiđu Srbiju (retka korist od izbora je i to) vide nivo zapuštenosti i bede koje vladaju u gradovima i selima naše lepe zemlje. Druga značajna posledica „BG modernizacije“ je jačanje postojećih i stvaranje novih podela na liniji prestonica – provinicja. Na taj način bi se dala krila i onima koji za sve loše optužuju Beograd i na tome grade svoje regionalističke lokal-patriotske ideologije. Beogradizacija Srbije, koja je već odmakla daleko, i reakcija na to u vidu nezadovoljstva koje će biti kanalisano u „regionalizmu“ ili zahtevima za „republikama u Srbiji“ su dve strane iste medalje. Modernizacija i dostizanje jednog nivoa normalnog života moraju izbeći obe opasne krajnosti jer nam one mogu doći glave. Nažalost, o tome malo ko ozbiljno razmišlja od onih koji donose odluke – jer oni su u Beogradu i iz njega retko izlaze. A i tad idu preko Surčina u „svet“.

(Novine novosadske)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *