ВЛАДАРИ ИЗ СЕНКЕ НАРЕДИЛИ: Трамп мора бити заустављен! Не сме да постане председник!

VLADARI IZ SENKE NAREDILI: Tramp mora biti zaustavljen! Ne sme da postane predsednik!

2 marta 2016

Trump 45f45Časopis Economist, za koji se smatra da predstavlja glas elite, objavio je urednički članak u kom se navodi da Donald Tramp ne sme postati predsednik.

U članku se navodi da postoji zabrinutost da bi Tramp mogao da pobedi Hilari Klinton u nadolazećoj kampanji ukoliko dođe do recesije ekonomije u SAD.

„On je toliko nepredvidiv da je sama pomisao da on ima nekakvu kontrolu zastrašujuća. On mora biti zaustavljen“, navodi se u članku.

U članku se takođe navodi da je Marko Rubio najbolja nada za američku politiku koja može da zaseni Trampa i da Ted Kruz treba da mu se „izmakne s puta“.

Članak dalje navodi da je Tramp postao popularan govoreći o mržnji i nasilju, što ga čini nepogodnim za vođstvo jedne od najvećih političkih partija na svetu.




Časopis Economist je delom u vlasništvu bankarske porodice Rotšild, koja poseduje 50% njegovih akcija i koja ozbiljno utiče na ono što se u njemu objavljuje.

Panični ton editorijala samo ukazuje na to kako je neoliberalna globalna elita uplašena činjenicom da bi Tramp mogao da postane novi predsednik SAD.

Finansijski elitisi su takođe izrazili zabrinutost zbog pomisli da bi Tramp mogao da postane predsednik na samitu u Davosu prošlog meseca, dok je uticajni direktor Martin Sorel rekao da je gotovo sigurno da će Hilari pobediti, što je više zvučalo kao pretnja nego kao predviđanje.

Redovni član Bilderberg grupe i saradnik urednika Financial Times-a, Martin Volf, takođe je rekao prošlog meseca da elita mora zaustaviti Donalda Trampa.

„Nativistički populisti ne smeju da pobede. Ta priča se završava veoma loše“, napisao je Volf. „U slučaju SAD, ishod bi imao ogromni globalni značaj. Amerika je osnivač i jemac globalnog liberalnog poretka. Svetu je očajnički potrebno dobro informisano vođstvo SAD. Tramp to ne može da postigne“.

(Webtribune.rs)

KOMENTARI



9 komentara

  1. VUCIC PEDER says:

    ORILO SE DVORANOM: VUČIĆU, P E D E R U ! (VIDEO) - Na košarkaškoj utakmici između Patrizana i Cedevite navijači domaćeg tima su poslali jasnu poruku šta misle o premijeru Srbije skandirajući - ŽESTOKO - „ VUČIĆU PEDERU “. Pogledajte kako je to izgledalo: https://www.dailymotion.com/video/x3uzsk2_grobari-vucicu-p-partizan-cede...

  2. Y says:

    Dosadni ste više s tim Vučićem.

  3. SRBIN says:

    TAJNI PAKT VUČIĆEVE VLASTI sa NATO paktom NATO se formalno zalaže za očuvanje mira i bezbednosti, a svojim delovanjem ostvaruje suprotne efekte, vidljive u razorenim državama i porastu terorizma. Građani Srbije imaju krajnje negativan odnos prema NATO-u zbog njenog agresorskog delovanja i pre svega zbog našeg iskustva iz 1995. i 1999. kada nas je ta organizacija bombardovala, kršeći međunarodno pravo. Prema istraživanjima javnog mnjenja u Srbiji, 80% građana Srbije se protivi bilo kakvoj saradnji sa NATO. Vlast u Srbiji se ne obazire na volju velike većine naroda, već se ponaša kao da je odgovorna NATO-u, a ne državi Srbiji čije interese treba da štiti. Značajno unapređivanje saradnje Srbije sa NATO, realizovano je 2015. godine. Ova informacija se može pronaći na zvaničnom sajtu NATO (1) gde stoji da se Srbija opredelila za čvršću saradnju kroz Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP). Aktivnosti Srbije prema NATO-u, konstatovane su i u Rusiji. O ovoj temi se govorilo na zaključnom zasedanju Kolegijuma Ministarstva odbrane Ruske Federacije na kojem je ministar odbrane RF Sergej Šojgu izneo analizu vojno-bezbednosne situacije u svetu u prisustvu predsednika RF Vladimira Putina (2). Prošle godine je u Skupštini Srbije usvojen Individualni akcioni plan partnerstva sa NATO (3), a takođe SOFA sporazum sa NATO (4), kojim je Srbija stavljena na raspolaganje ovoj agresorskoj organizaciji (5). Tim sporazumima NATO vojnicima je omogućen slobodan tranzit kroz Srbiju, korišćenje naše vojne infrastrukture i obezbeđen im je imunitet. Takođe, Srbija se obavezala na razmenu podataka sa NATO i EU, uništavanje „viška“ naoružanja, obrazovanje oficira u skladu sa NATO itd. Važno je istaći da se dogovori koje je vlast Srbije bez odobrenja naroda potpisala, uveliko sprovode. U okviru obuke srpskih oficira definisane IPAP-om, nedavno je u Srbiji održano predavanje NATO oficira Marka Šislera u zgradi Generalštaba Vojske Srbije. On je tom prilikom poučavao srpske oficire o „ruskoj agresiji“ na Ukrajinu (6). Dovođenje u zabludu Srpsko rukovodstvo na čelu sa Aleksandrom Vučićem, ne samo da deluje suprotno volji naroda, već vrlo vešto obmanjuje narod o svom delovanju. Odgovornost za stavljanje Srbije na raspolaganje NATO-u, Aleksandar Vučić pokušava da prebaci na prethodne vlasti, manipulišući kako je neko ranije potpisao dogovor o najvišem stepenu saradnje sa NATO. Ni jedna vlast pre Aleksandra Vučića nije potpisala takav dogovor sa NATO. Srbija jeste 2006. godine pristupila vojno-političkom programu NATO „Partnerstvo za mir“, ali taj program nema ni približno sličan nivo saradnje kao IPAP i SOFA. Partnerstvo za mir je zasnovano na bilateralnoj, a ne na strateškoj saradnji. Ovom programu je pristupila i Rusija 1994(7). Ove činjenice nisu iznete u smislu pohvale tog programa, već u sklopu utvrđivanja ranijih procesa. Ukoliko je Srbija 2006. godine bila u takvoj poziciji da mora da sarađuje sa NATO na bilateralnom nivou, onda sigurno 2016. nije prinuđena, odnosno ne mora da bude prinuđena na stratešku saradnju sa NATO. Velika je razlika u okolnostima koje su se promenile za jednu deceniju tj. u odnosu snaga velikih sila. NATO u sadašnjim okolnostima više nije jedina svetska sila. Na svetsku scenu se vratila silna Rusija, koja želi savezništvo sa Srbijom, što prema istraživanjima javnog mnjenja želi i oko 76% Srba. Vlast u Srbiji ne samo da ne uzima u obzir volju naroda, već ne želi da uzme u obzir ni izmenjene okolnosti. Dvorski analitičari Aleksandra Vučića uporno ponavljaju kako sa NATO mora da se sarađuje, valjda zbog toga što se na to obavezao lično premijer Vučić. Ne smemo da zaboravimo činjenicu da je sadašnja vlast u predizbornom programu govorila o zaštiti nacionalnih interesa i predstavljala se kao patriotska, a da je nakon dolaska na vlast nanela nesagledivu štetu Srbiji potpisivanjem Briselskog dogovora sa albanskim teroristima, postavljanjem granice između Kosova i Metohije i Centralne Srbije, gašenjem institucija države Srbije na Kosovu i Metohiji, ucenjivanjem srpskog naroda na Kosovu da izađe na izbore koje je raspisala teroristička „vlast“, nastavljanjem pogubne ekonomske politike, rasprodajom srpskih resursa, pa sve do stavljanja Srbije na raspoloaganje NATO paktu. Ni taj čin nije bio dovoljan, već je premijer Vučić svojim izjavama da nam je NATO potreban kako bi nas zaštitio, dodatno ponizio Srbiju. Posebno je istakao da nam je NATO potreban da štiti naš narod na Kosovu i Metohiji, iako mu je dobro poznato da je srpski narod doživeo pogrom pod „zaštitom“ NATO. (8) Reakcije Kako su srpski mediji pod potpunom kontrolom, većina ljudi u Srbiji nije ni informisana o samoubilačkoj politici vlasti, odnosno ima pogrešnu sliku o dešavanjima u zemlji.(9) Zbog toga je na ulice Beograda, nakon potpisivanja poslednjeg Zakona kojim se potvrđuje sporazum sa NATO od strane predsednika Srbije Tomislava Nikolića, izašlo nekoliko hiljada, a ne nekoliko stotina hiljada građana. Srpski mediji su ili prećutali ili netačno izveštavali javnost o protestu protiv saradnje sa NATO-om koji je održan u centru Beograda. Nasuprot tome, u ruskim medijima je bilo dosta reči o dešavanjima u Beogradu, kao i snimaka sa protesta. U prilogu na ruskoj državnoj televiziji rečeno je da hiljade ljudi na ulicama Beograda protestuje zbog veleizdaje i traži prekid saradnje sa NATO (10). Ovakve priloge objavili su svi važni mediji u Rusiji (11). Nakon toga usledile su i reakcije ruskih zvaničnika. Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova, izjavila je da uvlačenje Srbije u NATO predstavlja poniženje za zemlju (12) i zapitala se: kako to NATO štiti Srbe, kada ih ubija? Nekoliko dana kasnije, zamenik predsednika Državne Dume Sergej Železnjak je izjavio: NATO alijansa asocira Srbe na mnogo hiljada ljudskih žrtava, stradanje i poniženje nacionalnog dostojanstva i materijalnu štetu koji je taj narod sasvim nedavno pretrpeo od NATO-a. Po istraživanjima 80% Srba ne podržava saradnju sa NATO, zbog toga je neophodno da se uz parlamentarne izbore održi i referendum na kome bi se narod izjasnio da li podržava saradnju sa NATO. Referendum je slobodna i demokratska forma izražavanja volje naroda, zbog toga mi sa srpskim narodom ističemo značaj sprovođenja ovog referenduma. (13) Na osnovu ovih izjava ruskih zvaničnika, možemo da zaključimo da je ruski pogled na Srbiju više nego realističan. Međutim srpski narod nije u situaciji da realno sagleda poziciju u kojoj se Srbija našla. Prvi problem su političari koji sklapaju tajne dogovore, a zatim mediji koji stvaraju lažnu sliku. Ukoliko se informacijeo sklopljenim dogovorima iznesu u javnost, one se prezentuju na način koji odgovara vlastima. Nejasno i u formi koja može da se tumači na različite načine. Vlast u Srbiji na taj način umiruje javnost . Istovremeno vlast kroz medije projektuje saradnju sa Rusijom uz tvrdnje da je ta saradnja na istom nivou kao i saradnja sa evro-atlantskim strukturama. Navodno Srbija podjednako sarađuje sa Briselom, Vašingtonom i Moskvom i vodi politiku „neutralnosti“. Ovakve tvrdnje nemaju nikakvu argumentaciju ako uzmemo u obzir da je NATO u Srbiji ostvario više nego što je Hitler zahtevao 1941. čime je Srbija defakto potpuno okupirana. Saradnja Srbije sa Rusijom se odvija kroz konstantno odlaganje dogovora, bilo da je reč o ekonomskoj, vojnoj ili političkoj saradnji. Prilikom poslednje posete predsednika RF Srbiji, rukovodstvo Srbije je odbilo da potpiše dogovor kojim bi zaposleni u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu dobili diplomatski status. Nakon potpisivanja dogovora sa NATO, srpska vlast govori o dodeli diplomatskog imuniteta zaposlenima u ovom Centru, smatrajući da bi time „iznivelisala“ politiku „neutralnosti“. Rusko-srpski humanitarni centar je civilna a ne vojna struktura i dovođenje u istu ravan prepuštanje Srbije NATO-u i dodeljivanje imuniteta zaposlenima u Humanitarnom centru nema nikakvog smisla. Predstava o dobroj saradnji sa Rusijom Dodatnu otežavajuću okolnost za razumevanje političkih procesa u Srbiji predstavlja iskorišćavanje ruske dobre volje od strane zvaničnika Srbije. Naime nakon potpisivanja dogovora sa NATO, premijer Vučić je zakazao sastanak sa ambasadorom RF u Srbiji i fotografije prijateljskog razgovora su poslale poruku javnosti. Pored toga, mediji su narednih dana pisali o dogovorenom susretu predsednika Nikolića sa predsednikom Putinom, kao i o dodeli nagrade Nikoliću od strane ruskog patrijarha. I dosadašnji sastanci Vučića sa ruskim zvaničnicima su ocenjeni kao strateški važni, iako nisu uticali na evroatlantski kurs Srbije. Time Vučićeva vlast uspeva da stvori lažnu sliku o „neutralnosti“ i dobroj saradnji sa svima. Zbog toga je za srpsku javnost od ključne važnosti da spozna realnost i shvati izjave Marije Zaharove i Sergeja Železnjaka i pored nagrade Tomislava Nikolića i prijateljskog razgovora Vučića sa ruskim ambasadorom. Zbunjujuće je što se jedno može shvatiti kao kritika, a drugo kao podrška. Ukoliko bi bila razotkrivena pozicija srpskih vlasti, narod bi se ozbiljnije pozabavio sopstvenom sudbinom. Srpski narod treba da se demokratskim putem na referendumu izjasni o saradnji Srbije sa NATO i o potpisanim sporazumima IPAP i SOFA. Određene političke strukture su započele prikupljanje potpisa za referendum o članstvu u NATO, međutim narod treba da se izjasni da li podržava najviši nivo saradnje sa NATO, a ne o članstvu. Postignuti nivo saradnje sa NATO je daleko povoljniji za tu organizaciju od članstva Srbije u NATO, zbog toga što u sadašnjim okvirima ostvaruje sve što joj je potrebno, a nema nikakvih obaveza prema Srbiji. Sporazumi SOFA i IPAP koje je potpisala i ratifikovala Vučićeva vlast su krajnje štetni po srpske nacionalne i državne interese i nanose Srbiji veću štetu i od samog članstva u NATO. Svakako članstvo Srbije u NATO nije pitanje koje sme da dođe u obzir

  4. kosovac says:

    SRBIN-e, Skrati pope.

  5. ANTI NATO PROTEST says:

    PROTEST 4 MART - NIŠ Okupimo sve anti-NATO snage u Nišu - 4 MART - PETAK U 16 ČASOVA - TRG KRALJA MILANA Pozivamo sve rodoljube, anti-NATO snage, sve građane Niša, Leskovca, Vranja, Prokuplja, svakog sela, varošice i opštine naše južne Srbije – da se u petak, 4.marta okupimo zajedno na Trgu Kralja Milana u 16 časova i pošaljemo poruku da je ustao jug Srbije! Nakon velikog skupa u Beogradu, anti-NATO protest u Nišu je poruka vlastodršcima da se borba protiv okupacije širi celom Srbijom!Srbija nije NATO kolonija! RUSI DOLAZE https://www.youtube.com/watch?v=sTbbQtDdYKU

  6. EKSKLUZIVNO says:

    Ekskluzivno: uloga porodica Vučić u pljački Srbije Sin Aleksandra Vučića, Danilo, živi u Americi sa lažnim identitetom, a njegov brat Andrej, uz pomoć lažnih kupaca dolazi do lokala, poljoprivrednog i građevinskog zemljišta. Sve je lažno u porodici Vučić osim gorke istine da je Srbija pala u ruke ovim nezasitim nasilnicima, kojima nikad nije dosta novca i moći. Sin Aleksandra Vučića, Danilo, krajem leta 2015. godine, iznenada je napustio Beograd i Srbiju. Kratko vreme je boravio u Cirihu, a zatim je odleteo preko okeana – u Sjedinjene Američke Države. Na severu ove prostrane države, nalazi se jezero Mičigen, koje predstavlja granicu prema Kanadi, a na njegovim obalama je grad Čikago. Pre nekoliko godina, ovde je boravio nekadašnji beogradski advokat Vladimir Cvijan, koji je novcem koji su iz Srbije izneli Aleksandar Vučić i njegov klan, za svoje nalogodavce kupovao vredne nekretnine. U jednoj od njih smestio se i Danilo Vučić. Prema pričama onih koji su imali prilike da vide njegov novi smeštaj, radi se o ekstra luksuznom domicilu koga se ne bi postidele ni holivudske zvezde. Vidi se da se nije štedelo na opremi i nameštaju. Danilo ovde živi zajedno sa dvojicom pratilaca koje mu je dodelio otac i koji se zvanično vode kao radnici konzularnog predstavništva Srbije u Čikagu. I sin predsednika Vlade siromašne Srbije Aleksandra Vučića u Sjedinjene Američke Države doputovao je sa diplomatskim pasošem, ali naši sagovornici nisu mogli da nam potvrde niti da negiraju da pasoš glasi na pravo ime Danila Vučića. Njegov zvanični status, kako je to prijavljeno američkim vlastima, jeste da je sin jednog službenika srpskog konzulata i da u toj zemlji boravi u okviru spajanja porodice. Troškove njegovog boravka u Americi plaća Ministarstvo spoljnih poslova Srbije. Zbog te činjenice može da se smatra kako je Danilo u SAD doputovao i da tamo boravi sa lažnim identitetom. Prilikom ulaska u ovu zemlju on je još uvek bio maloletan. Kada je svog sina ispraćao na daleki put, na kome će ostati što je moguće duže, ako ne i doživotno, predsednik Vlade Aleksandar Vučić mu je rekao da ima samo tri obaveze: da prestane da koristi narkotike i da se više ne opija, kao i da u javnosti ne pravi skandale po kojima je postao poznat u Beogradu. U Americi, koja je pravna država (za razliku od Srbije), naša vlast nema uticajne prijatelje koji bi mogli da spreče medije da izveštavaju o bahanalijama i drugim ispadima sina jednog balkanskog diktatora, a poseban diplomatski skandal bi izbio ako bi se saznalo da on u toj zemlji boravi sa lažnim identitetom i to još uz pomoć diplomatskog pasoša koji mu je izdat od strane zvaničnih državnih organa Srbije. Istovetno je svojevremeno postupio i raniji severno-korejski diktator Kim Džong Il, kada je u Švajcarsku na školovanje poslao svog sina i naslednika na vladarskoj funkciji, Kim Džong Una. I sadašnji diktator iz Pjongjanga je u alpskoj državi boravio pod lažnim imenom i zvanično je bio sin jednog od diplomatskih predstavnika Severne Koreje, kao što to čini Danilo Vučić u SAD-u, ali kao navodni sin srpskog diplomate. Razlika između sinova ova dva diktatora je ta što Korejanac nije koristio droge, dok je Aleksandar Vučić svom sinu dozvolio da i u Americi konzumira marihuanu, koju ne smatra opasnom. Razlika je i u tome što je Kim Džong Un u Švajcarskoj studirao, dok Danilo u Čikagu ne radi ništa. On ne mora ništa da radi, niti da pohađa bilo kakvu školu, jer će mu u životu najviše pomoći stotine miliona evra koje su u Srbiji opljačkali i iz zemlje izneli njegovi otac i stric. Kako se Danilo žali svojim beogradskim prijateljima sa kojima često razgovara preko interneta, u Sjedinjenim Američkim Državama mu je dosadno, jer ima izuzetno malo poznanika, a i sa njima sme da se druži samo ograničeno. Dva pratioca koja su mu dodeljena imaju zadatak i da ga kontrolišu da se više ne drogira niti opija, a da njegovog oca odmah obaveste u slučaju da mladi naslednik ponovo počne da obilazi noćne klubove i lude privatne žurke, kao što je to činio dok je bio u Beogradu. U tom slučaju, obećao je Aleksandar sinu Danilu, biće odmah vraćen u Srbiju i ovde stavljen u „kućni pritvor“, odnosno biće mu zabranjeno da napušta stan. Oprobana je to metoda kažnjavanja neposlušne dece. Danilo se, prema rečima onih koji su ga videli, naglo i vidno ugojio. Jedina zabava su mu retki kontakti sa starim društvom i igranje igrica na kompjuteru. Iako je tek postao punoletan, kako priča svojim drugarima iz Srbije, oseća se kao stara usedelica koja po ceo dan boravi u kući. Mladi Vučić se hrani po restoranima ili naručuje da mu se hrana donese u kuću. Za sada Srbija ne mora iz svog praznog budžeta da plaća i kuvara za premijerovog sina, ali zato plaća drugo osoblje koje ga opslužuje, plus dva stalna pratioca, kao i njihove druge račune koje naprave tokom svog boravka u inostranstvu. Ne moramo da plaćamo ni kiriju, jer Danilo boravi u objektu koji je od opljačkanih narodnih para kupio njegov otac. Danilova mlađa sestra Milica pohađa u Beogradu privatnu školu, a otac plaća godišnju školarinu 12.000 evra mesečno. Od kada se razveo od supruge Ksenije, Aleksandar pokušava da njenu lojalnost kupi skupocenim poklonima, koji koštaju i po nekoliko desetina hiljada evra. Podanike je Vođa često obaveštavao, uz puno patetike i laži, kako je, eto, i njegova porodica napadnuta. Tako je krajem 2012. godine Aleksandar optužio urednike Magazina Tabloid da su u broju 275, u tekstu „Vučićeva ženska momčad“, naveli da Aleksandar polno opšti sa svojim maloletnim sinom Danilom! Ova morbidna laž zaprepastila je diplomatski kor u Beogradu, koji se uverio da u tekstu o tome nema ni jedne reči! Čak je i Viši sud u Beogradu po tužbi odgovornog urednika Milovana Brkića, utvrdio da je Vučić izmislio ove navode. Zbog čega, to mogu psihijatri da objasne. Procenjuje se da su Aleksandar, Andreja i Anđelko Vučić opljačkali do danas preko dve milijarde evra! Aleksandar Vučić je poverljivim ljudima tvrdio da ga iz ambasade SAD-a u Beogradu stalno podstiču da “misli na sebe“, i da to Bela kuća ne smatra lošim potezom. Ambasador Kirbi je u tome prednjačio. Nezvanično, gotovo u tajnosti, u maju mesecu prošle godine, Sremsku Mitrovicu je posetio Andrej Vučić, brat Aleksandra Vučića, što je izazvalo mnoge sumnje među građanima, jer on ne dolazi bez nekog jakog finansijskog razloga. Skoro sve tokove novca u Srbiji kontroliše klan Vučićevih i njihovih kumova. Kažu upućeni da je Andrej Vučić još u maju prošle godine došao da obiđe objekte i imanje u Sremskoj Mitrovici, koje je, zahvaljujući položaju svog brata, kupio za malu sumu novca. I to, tvrdi se, samo onaj deo preduzeća koji ima nekakvu vrednost. Drugi razlog njegovog dolaska bio je postavljanje izvesnog ugostiteljskog objekta na Savi, čiji je formalni vlasnik lokalni „biznismen“, Ranko Trivunović, poznat pod „opšteprihvaćenim narodnim imenom“ Balvan, koga opravdano smatraju nezvaničnom zastupnikom interesa braće Vučić na prostorima Srema. U ceo ovaj posao, braća Vučić su uključili i vlasnika XL picerije u Sremskoj Mitrovici (koji je, inače, centralno gradsko jezgro pretvorio u jednu orgomnu kafanu). Objekat koji je Andrej Vučić otvorio u Sremskoj Mitrovici pod imenom Ranka Trivunovića Balvana i izvesnog poslastičara Šunje (obojica su poznati mitrovački naprednjaci), odavno je već u funkciji i nalazi se u prostoru koji pripada SPC (parohijskom domu). Splav Andreja Vučića na Savi kod Sremske Mitrovice, otvoren je pod nazivom Cafe Club CODE, koji je tokom dana kafe-restoran, a vikendom klub sa muzikom i provodom do ranih jutarnjih časova. Cafe Club CODE koji, po tvrdnji njegovih vlasnika, „daje jednu novu dimenziju gradu“, nalazi se malo nizvodnije od plaže Brioni – prema takozvanom motornom mostu. Prošlogodišnji majski dolazak Andreja Vučića povezan je i sa izgradnjom podvožnjaka ispod pruge, jer je planirano da preduzeće koje on kontroliše obavi te radove. Dakle, njima pare, a građanima Sremske Mitrovice novi dugovi koje će otplaćivati narednih decenija. Zato je ovaj infrastrukturni objekat, među građanima, već dobio nezvanični naziv „Mitrovica pod zemljom“. Gradonačelnik Branislav Nedimović nije nijednu reč smeo da progovori o pojavi Andreja Vučića u ovom gradu, a kako stvari stoje, nije spreman da se žrtvuje za svoj grad, nego čuva svoju funkciju. Braća Vučić su, prema saznanjima Tabloidovih izvora, u Sremskoj Mitrovici i celoj regiji Srema, samo produžena ruka zemunsko-surčinskih lešinara koji su namirisali još jedan lak plen.

  7. Lazanski says:

    Ekskluivna budala napisala ,,"Kazu upuceni" odi budalo po ljekice u apoteku..pa put pod noge u svoju vukojebinu,,,Tamo se avuci u pecinu i pati::))) Nisam fan Vucica ali ovakvo sranje citati mogu samo debili..konju glupi,,,dokaze na vidjelo ,,izvore ,,,chinjenice a ne bajke i imishljotine..

  8. Lazanski says:

    Zaboravio sam napisati,,,svim Srbima preporucujem da glasaju za Trampa.ono protiv cega je CNN i ostala korporatina medijska smeca taj je onda sigurno na pravom putu,,Glasajte a TRAMPA.Necete sigurno pogrijesiti,,chim su protiv njega gore nabrojana medijska smeca.

  9. ??? says:

    Oni neće da se promene, i dalje žele da ubijaju nevine, seju demokratiju i kroje svet po svojim merilima.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *