Запад признаје: Путин потукао Обаму у Њујорку

Zapad priznaje: Putin potukao Obamu u Njujorku

1 oktobra 2015

pol-iskenderov 786Piše: Petar Iskenderov

Govor Vladimira Putina na 70-toj sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja je održana u Njujorku, nesumnjivo je dao željeni ton radu ovog saziva. Za razliku od većine govornika, ruski vođa je ne samo prikazao sveobuhvatnu sliku onoga što se događa u svetu, nego je istakao i konkretne predloge za hitno pobošanje situacije.

Svi procesi koji se danas odigravaju su uzajamno tesno povezani i jedna greška neminovno za sobom povlači nove greške i probleme – to je suština ruskog pristupa. Situacija koja je nastala u svetu, pa tako i u Evropi i oko nje, jednostavno je “nedopustiva” – da li iko može osporiti ovu konstataciju koju je izrekao Vladimir Putin. Problem se ogleda u tome za koji kraj konopca treba povući kako bi se pronašlo rešenje za smirivanje sukoba u Severnoj Africi i na Bliskom Istoku, kao i za Evropljane tako aktuelne probleme sa izbeglicama i migrantima.

Takav konopac, prema mišljenju Moskve, jeste brza izrada sveobuhvatne strategije političke stabilizacije i socijalno-ekonomskog oporavka Bliskog Istoka. Jer, upravo tamo su izvori i talasi izbeglica, i porast terorizma, i socijalno-ekonomska degradacija čitavih regiona. Jednostrano mešanje SAD i njenih saveznika u događaje u Iraku, Libiji, Siriji i drugim zemljama, koje nije usaglašeno u UN, pokrenulo je lančanu reakciju rušilačkih procesa – koji su tokom ove godine doveli do pojave stotina hiljada izbeglica u Evropi. “Agresivno spoljašnje mešanje dovelo je do toga da je umesto reformi državnih institucija čak i sam način života bio drsko razrušen. Umestvo trijumfa demokratije i progresa – nasilje, siromaštvo, socijalna katastrofa, a ljudska prava, uključujući i pravo na život, ništa ne vrede” – istakao je Vladimir Putin.

A ako je tako, onda treba početi sa uklanjanjem geopolitičkih ruševina na Bliskom Istoku. I treba početi sa izgradnjom čvrste međunarodno-pravne osnove u vidu odgovarajuće rezolucije Saveta bezbednosti UN o koordinaciji svih snaga koje se bore sa Islamskom državom (organizacija koja je u Rusiji zabranjena) i drugim terorističkim grupacijama. Predsednik Vladimir Putin je i pozvao svetsku zajednicu na razradu sličnog dokumenta. “I tada neće biti neophodna izgradnja izbegličkih logora” – zaključio je ruski predsednik.

Da li će se zapadne države i njihovi regionalni saveznici pridružiti ruskom vođi? Za sada je u tom lageru očigledna konfuzija, protivurečnost i politička inercija koja potiče još iz perioda “Hladnog rata”. Predsednik SAD Barak Obama je u svom govoru ponovo “prešao na ličnosti”, još jednom se obrušivši na predsednika Sirije Bašara Asada. On ga je nazvao tiraninom i samim tim se praktično solidarisao u retorici sa “Islamskom državom”. A delegacija Ukrajine je demonstrirala nepostojanje želje i nesposobnost za pronalaženje komromisa, napustivši salu za vreme Putinovog govora. Tako da “netrpeljivosti” u današnjem svetu ima dovoljno, kao i ranije.

Nije iznenađenje što se vodeći zapadni mediji nisu uzdržali od sablazni da uporede nastupe predsednika Rusije i SAD na tekućoj sednici Generalne skupštine UN u Njujorku. Čak su i izdanja koja su tradicionalno kritički raspoložena prema Moskvi, prinuđena da istaknu kontruktivnost i objektivnost pozicije ruskog predsednika.

Luk Harding, jedan od najpoznatijih kritičara Rusije, bivši novinar engleskog lista The Gardian kome je 2011. godine čak i zabranjen ulazak u Rusiju zbog mešanja u unutrašnje stvari zemlje, danas priznaje da je Rusija u pravu po pitanju problema u Siriji. “Pred Obamom stoji sledeće pitanje: da li da prihvati Putinov predlog o uzajamnom delovanju u Siriji? Ako odgovor bude negativan, kakav onda izlaz ostaje Beloj Kući?” – ističe Harding.

Putin je osudio “svet u kome umesto kolektivnog rada bude carovao egoizam” i istupio je protiv arogancije Zapada koja prelazi sve mere – ovo već predstavlja citat iz lista The Guardian. A agencija za poslovne novosti Bloomberg posebno je istakla zalaganje Rusije za stvaranjem rusko-sirijsko-iransko-iračkog centra za koordinaciju borbe protiv “Islamske države”. Prema mišenju agencije, ovaj korak će pojačati ulogu Moskve na štetu američkog uticaja u regionu.

Američka TV kompanija CBS News je čak prinuđena da prizna kako je Putin uspeo da razbije strahovanja mnogih zapadnih političara o ekspanzionizmu Rusije, ukazavši da Moskvu isuviše često optužuju za “rastuće ambicije”. Prema toj oceni, ruski predsednik se sa ironijom izrazio o idealima Zapada, posebno u kontekstu “arapskog proleća”, navodeći kao primer situaciju u Libiji – kako sve može da se obrne i situacija se završi “nasiljem, siromaštvom i socijalnom katastrofom”.

Nemačko izdanje Spiegel sa svoje strane je podrobno analiziralo govore predsednika Rusije i SAD, figurativno suočivši dve tačke gledišta i nazvavši reči dvoje lidera “duelom iza govornice”.

Kao prvo pitanje izdanje je istaklo “jezgro poslanica” dvojice lidera. Poziv Obame – više diplomatije, manje konfrontacija. Nije poslednji put – piše žurnal – da je obraćanje predsednika upućeno “skeptičnoj američkoj publici”. A govor Putina je pokazao da on želi da Rusija ponovo postane superdržava poput SAD, smatra izdanje. Na to ukazuju i Putinove reči “da je Statut UN potpisan u našoj zemlji” – to jest, u Rusiji.

Spiegel je takođe analizirao kako su se Putin i Obama izjasnili o politici drugoga: “Narastanje vojne moći Rusije u Siriji zateklo je Vašington u raskoraku i Obama je bio prinuđen da sa Putinom stupi u raspravu u odsustvu. Delovanje Rusije na Krimu Obama je kritikovao direktno, u ostalim slučajevima se ograničio indirektnim porukama upućenim Kremlju”. Ruski lider nije direktno pominjao SAD i predsednika Obamu, piše Spiegel. “No, svejedno je bilo jasno da on nije došao u Njujork radi laskanja Vašingtonu. Putin je pokazao svoju oštrinu i kritikovao je delovanje SAD u mnogo čemu” – piše izdanje.

Kineska agencija Sinhua je još oštrije kritikovala diplomatski poraz Obame. Prema mišljenju ove agencije “važan značaj njujorškog susreta dvojice šefova država ogleda se u tome što su sankcije, koje su uveli Vašington i njegovi saveznici posle ukrajinskih događanja, i spoljnopolitička izolacija Rusije, praktično bili probijeni. Beloj kući je potrebna pomoć od strane Rusije kako bi se prekinuo haos u Siriji i na Bliskom Istoku, koji je sam Vašington i izazvao svojim uplitanjem u tuđe poslove. Vašington je prisiljen da prizna određenu ulogu Moskve u međunarodnoj borbi protiv terorizma.” “Na taj način Rusija ponovo u svoje ruke preuzima inicijativu na diplomatskom frontu” – istakla je kineska agencija.

Naravno, ocene medija svakako se ne podudaraju uvek sa pozicijom zvaničnih krugova odgovarajućih zemalja. Međutim, ukoliko su čak i tradicionalni kritičari Rusije prinuđeni da promene ton – može se zaključiti da je Vladimir Putin dobio diplomatsku rundu na Generalnoj skupštini UN.

(Fond strateške kulture)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *