Zašto su Srbi nesrećan narod?

Zašto su Srbi nesrećan narod?

27 jula 2013

Ratko PaićPiše: Ratko Paić

Mislioci, intelektualci, psiholozi i razni drugi ljudi sa velikim životnim iskustvom pokušavali su svaki sa svoje tačke gledišta da jezgrovito i kratko definišu šta je to sreća za svakog pojedinca, ali i za čitav narod. Jednu od takvih definicija sreće dao je i klasik ruske književnosti Lav Nikolajevič Tolstoj, koji je rekao sledeće – „Da bi čovek bio srećan, potrebno je da veruje u mogućnost da ostvari sreću.“ Ako uzmemo da je ova Tolstojeva misao najpribližnija istini, onda bi se moglo reći da Srbi u celini više ne veruju ni u samu mogućnost da će ikada dosegnuti sreću. Evo o čemu se zapravo radi.

Dakle, po rezultatima istraživanja, kog je sprovela agencija Galup, Srbi su svrstani među deset najnesrećnijih naroda na svetu. Otuda se postavlja pitanje – zašto je to tako i ko je Srbima pokvario sadašnjost i uništio veru u bolju budućnost?

Pomenuto istraživanje koje je sprovedeno širom sveta u velikom broju zemalja na svim kontinentima pokazalo je da se jedva nešto više od polovine svih srpskih građana, odnosno 52 procenta svih stanovnika Srbije, oseća poštovano i zadovoljno, a sa tako malim brojem zadovoljnih svrstani smo na samo svetsko dno. Anketiranim ljudima je svuda postavljeno isto pitanje: «Da li ste se poslednjih dana osećali poštovano i da li ste se smejali i u nečemu uživali?».

S obzirom na poražavajuće mali broj građana koji su odgovorili potvrdno, a njih je bila jedva polovina, jasno je da nešto duboko ne valja u srpskom društvu, jer postoje i mnoge druge zemlje u kojima vladaju velika materijalna kriza, nezaposlenost i siromaštvo, ali u tim državama očigledno postoji i određeni optimizam da će problemi biti rešeni, ako je odabran pravilan put oporavka.

Na primer, sličnu anketu je nedavno sproveo i Sveruski centar za istraživanje javnog mnjenja, u potrazi za odgovorom na pitanje koliko je stanovnika Rusije zadovoljno svojim životom, a rezultat je pokazao da celih 80 procenata Rusa smatraju sebe srećnim ljudima. Pritom se došlo do saznanja da je za poslednjih 20 godina čak udvostručen postotak Rusa koji se smatraju srećnima, i to sa 42% u 1992. godini, pa do sadašnjih skoro 80%, među kojima prednjače mladi ljudi, a u isto vreme je udeo nesrećnih opao sa ondašnjih 36 na svega 15%.

Stoga, da se vratimo za trenutak na početak priče, na onu definiciju sreće koju je dao Lav Tolstoj. Po njemu osećaj sreće ne proizilazi samo iz trenutnih okolnosti u kojima se čovek i narod nalaze, nego još više od toga šta očekuju od budućnosti.

Ogroman procenat Srba koji se osećaju nesrećnima, po Tolstoju se može tumačiti odsustvom vere u bilo kakvu bolju budućnost, a to opet znači da Srbi u najvećoj meri smatraju da se kao društvo u celini ne krećemo u pravcu koji obećava uspeh, bolji život i prosperitet.

A to svakako nije ništa neobično ako se uzmu u obzir sve nevolje i nedaće kojima je Srbija u proteklim godinama bila izložena, a koje na žalost i dalje traju. Jer ne samo da su u današnjem trenutku u Srbiji na rekordno visokom nivou nezaposlenost, siromaštvo i bela kuga, nego se u javnosti često koristi i retorika koja ni malo ne govori da su teška vremena prošla. Štaviše, i tokom nedavnih pregovora u Briselu sa Prištinom i evropskim predstavnicima povodom Kosova, srpski zvaničnici su otvoreno izjavljivali da se zemlja nalazi u izuzetno teškom položaju, i kako su se tom prilikom izražavali – «kao pred Rambuje», a kao što se dobro sećamo, to je bio uvod u dramatične trenutke koji su doneli samo sankcije Zapada i bombardovanje Srbije.

I zato nije ni malo čudno da se stanovnici Srbije i dalje posle toliko godina osećaju u ogromnom broju nesrećnima i bez velikog optimizma gledaju u budućnost. A da bi se to shvatilo, nije potrebna čak ni Tolstojeva definicija sreće.

(Glas Rusije)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *