Због ината према нама, земље у региону су постале НАТО колоније

Zbog inata prema nama, zemlje u regionu su postale NATO kolonije

3 aprila 2017

Milos Dojcinovic 34

Piše: Miloš Dojčinović

Zapadne sile su razbijanjem Socijalističke Jugoslavije pomagale nacionalističke i klerikalističke strukture u cilju kolonijalizacije vojne i društvene imovine njenih republika. Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija je imala jasno izražen negativan stav po tom pitanju i zato je bila na konstantnom udaru zapadne politike. Ostale države nekadašnje Jugoslavije su se pak priklonile toj retorici i u zamenu za svoju ,,političku nezavisnost“ od strane Beograda postale su itekako politički i vojno zavisne od strane najmoćnije ratne mašinerije od završetka Hladnog rata.

Da je toliko interesovanje naše vladajuće elite za NATO integracijama, kao što nije, zapadni centri moći ne bi besumično ulagali u različite parapolitičke organizacije od kojih je svakako najpoznatiji CEAS.

Sa druge strane, bolna sećanja vezana za bombardovanje naše otadžbine su glavni razlog negodovanja ideje da vojska Srbije i njen suverenitet bude pod protektoratom NATO alijanse.

Samim tim i naš teritorijalni integritet bi bio doveden u pitanje ukoliko bi zakoračili u takav jedan vid političkog nepotizma. Postali bismo jasno definisani neprijatelj Ruskoj federaciji kao i islamskim fundamentalistima na Bliskom istoku što nam u sadašnjim okolnostima ni najmanje nije potrebno.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da su Rusija i Islamska država dva glavna izazova sa kojima se alijanska suočava na istoku i jugu NATO prostora.

Treba spomenuti i to da NATO trenutno sprovodi najveće pojačanje kolektivne odbrane od Drugog svetskog rata što uključuje unapređenje spremnosti i povećanje mobilizacije vojnika u istočnom delu prostora.

Kod naših dojučerašnjih ,,dobrih“ komšija je saradnja na zavidnom nivou.

Danas, dve decenije nakon završetka ,,Domovinskog rata“ različite hrvatske destinacije su pretvorene u vojne poligone NATO-a. U Slunju na Kordunu, vojni poligon nekadašnje JNA je pretvoren u NATO bazu. Navode se i dva ostrva, Vis i Brač.

Međutim zvanični podaci o prisustvu NATO vojske na Hrvatskoj teritoriji kriju se od očiju javnosti.

Politikolozi ističu da se aerodrom u Puli koristi za vojne vežbe Atlantističke mašinerije. Postoji mišljenje i da je i potencijalna meta i aerodrom u Zemuniku i brodogradilište u Šibeniku.

Međutim u konkurenciji sa italijanskom Martinsikuro, Grčkom Mesolongi te Albanskom Vlorom, zbog dubine mora koje omogućava pristajanje većih brodova, Hrvatski Bakarski zaliv je odneo pobedu da postane još jedna NATO baza.

Iz ovoga se zaključuje da NATO pre svega svoju infrastrukturu gradi u državama koje imaju izlazak na more kao što ima i Hrvatska.

Hrvatski vojnici sudeluju i u četiri multinacionalna bataljona koja su raspoređena na istoku Evrope i koja su pod zapovedništvom Velike Britanije, Nemačke i Sjedinjenih Američkih Država. Miro Kovač je prošle godine u Varšavi zvanično potvrdio da će Hrvatski Sabor poslati svoje postrojbe na istok Evrope i da će hrvatski bojovnici biti konstruktivni kakvi su bili tokom svog boravka u Avganistanu.

Ta četiri ,,multinacionalna bataljona“ broje između 600 i 1000 vojnika.

Sa druge strane Crnogorski establišment nakon otcepljenja od Srbije, izdvajao je milione evra za rekonstrukciju aerodroma na Kapinom Polju. Podignut je na kilometarskoj pisti i toranj uz prateće sadržaje prema međunarodnim standardima.

Vesko Garčević, nacionalni koordinator za NATO, izjavio je da će NATO vojne baze biti uspostavljene na teritoriji Crne Gore i da će ta odluka biti u skladu sa interesom države i njenih građana.

Premijer Crne Gore, Duško Marković je u američkom magazinu ,,Tajm“ izneo oduševljenje zbog toga što Crna Gora ima da ponudi moćnu luku Bar za NATO bazu koja je i inače jako strateški važna protivnicima  NATO alijanse posebno nakon konflikata u Siriji.

Time premijer Marković dovodi u pitanje teritorijalnu bezbednost Crne Gore.

NATO pristaništa biće instalirana i u Nikšiću. Pominje se i zajednička vazdušna odbrana na relaciji Podgorica – Zagreb – Sarajevo – Skoplje.

Bivši premijer Milo Đukanović je i sam tvrdio da je članstvo u NATO-u ,,kapitalno istorijsko dostignuće“.

Slovenija je pak aerodrom u Cerklju ustupila zapadnoj čizmi još s’početka sadašnjeg milenijuma. Kao prva državica koja je istupila iz zajednice ,,Slovenskih naroda“ postala je glavna meta atlantističkih interesovanja. Tada je za ,,godišnju članarinu“ potrošila 2,5 miliona evra.

Slovenački vojnici već više od decenije učestvuju u ,,mirovnim misijama“ u Avganistanu. Takođe, slovenački vojnici su stacionirani i na Kosovu, u Peći i Prištini u sastavu italijanskih jedinica KFOR-a.

Bezbednost Slovenije je mnogo lošija nego u vremenu kada je bila štićena snagama Jugoslovenske narodne armije.

Ni sa Albanijom nije bolja situacija. Nakon bombardovanja Jugoslavije i ulaska NATO-a na teritoriju Kosova i Metohije, počela je sa gradnjom američka vojna baza “Kamp Bondstil“. On je ujedno i najveća američka vojna baza nakon završetka Vijetnamskog rata koja broji 5000 vojnika.Smešten blizu Uroševca u interesu vojnog povezivanja samoproglašenog Kosova i Albanije. Jedan od glavnih geopolitičkih interesa baze ,,Bondstil“ je i organizovanje i izvođenje operacija američke vojske. A u takvim operacijama će sudelovati i aerodrom u Tirani , Draču i Prištini.

Što se tiče Makedonije ona je trenutno suočena sa izazivanjem krize od strane Vašingtona. Posebno nakon održanih parlamentarnih izbora.

Nakon ovakvih pokazatelja, Srbiji i njenom rukovodstvu ne preostaje ništa drugo već kontinuirano i jače strateško partnerstvo sa Ruskom federacijom.

Isporuka šest aviona MIG-29 trebaju biti samo početak vojnog dijaloga Beograd – Moskva.

Iako mnogi stručnjaci tvrde da ulazak u Evropsku Uniju ne uslovljava ulazak u NATO-u, grdno se varaju ukoliko se pogleda geopolitička mapa Istočne Evrope u proteklih tridesetak godina.

Ukoliko vlast želi da sačuva vojnu neutralnost ,,između dve vatre“ treba da poradi na jačanju utilitarizma u vojnim redovima.

Pre svega treba sprečiti rasprodaju vojnih kasarni širom Srbije sa kojima se trguje po jeftinim cenama.

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. Jovan says:

    Banane kolonije novokomponovanih naroda ne idu u Nato nama u inat, vec sto su to uvek bile fukare koje ponizni prema kolonijalnim gazdama. Greska Aleksandra I i ekipe iz 1918. koja im dala drzave koje je Tito potvrdio.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *