Жути пачићи

Žuti pačići

7 avgusta 2018

Piše: Branko Žujović

Kako stvari sada stoje, Hongkonška nacionalna partija, formirana pre oko dve godine, mogla bi da postane prva politička organizacija u Hongkongu koja je zabranjena nakon prisajedinjenja ovog specijalnog kineskog administrativnog regiona matici 1997. godine.



PRETNJA NACIONALNOJ BEZBEDNOSTI 

Policija Hongkonga je saopštila da su se partija i njen lider Endi Čan Ho-tin zalagali za otcepljenje od NR Kine svim sredstvima. Oni su preduzimali konkretne korake i postali neposredna pretnja nacionalnoj bezbednosti, kaže se u policijskom saopštenju.

Stoga je Džon Li Ka-čju, sekretar u lokalnoj vladi zadužen za bezbednost, 17. jula dao rok Hongkonškoj nacionalnoj partiji da se do 8. avgusta izjasni o ovom slučaju. Nakon tog roka mogla bi da usledi zabrana partije.

Čanova nevelika partija osnovana je 2016, ali ni on nije baš mnogo stariji od nje. Čan je, naime, rođen 1990. godine.

Prva iskustva kao demonstrant, prema pisanju lista „Saut Čajna morning post“, stekao je septembra 2014. godine kada se priključio uličnim protestima „Okupirajmo Central“ (Occupy Central) koji su trajali 79 dana. Poslednje demonstrante sa hongkonških ulica rasterala je policija upotrebljavajući suzavac.

Pre nego što će steći diplomu na Politehničkom univerzitetu, u oblasti marketinga i industrijskog i sistemskog inženjeringa, Čen se našao na čelu kampanje koja je za cilj imala razbijanje Hongkonške studentske federacije, odnosno odvajanje jedne od studentskih organizacija. Hongkonška studentska federacija prethodno je kritikovana kao nemoderna, nazadna i loše rukovođena, iako je bila među vodećim organizacijama kampanje „Okupiraj Central“.

Čan je stoga pokrenuo izjašnjavanje 1.700 studenata, članova organizacije „Poliju“ (PolyU Student Union). Pobedila je Čanova struja sa 1.190 spram 403 glasa.

Pojedine informacije govore da je posle diplomiranja Čan radio u nekoj kompaniji, ali do danas nije potpuno jasno od čega živi.

Marta 2016. osnovao je Hongkonšku nacionalnu partiju, a za jedan od glavnih ciljeva proglasio je „Republiku Hongkong“ na talasu onoga što je „Saut Čajna morning post“ nazvao rastućim talasom lokalizma.

ZABRINUTI LIBERALNI ADVOKATI 

Grupa advokata, koji sebe doživljavaju kao liberalne, odmah je, po objavi roka datog Čanu i njegovoj stranci, izrazila duboku zabrinutost zbog odluke policije da zatraži zabranu Hongkonške nacionalne partije. Napredna advokatska grupa, kako sebe nazivaju, smatraju da je predlog policije bespredmetan jer Čan i njegova partija nisu primenili nasilje.

Advokati separatista pozivaju se na odluke Evropskog suda za ljudska prava, tvrdeći da apeli za otcepljenje ne predstavljaju dovoljan osnov za raspuštanje partije. U štampi su se pojavili napisi da je policija pratila separatiste praktično od trenutka osnivanja njihove stranke.

U slučaju da sekretar zadužen za bezbednost donese posle 8. avgusta odluku o zabrani, Hongkonška nacionalna partija bi mogla da uloži žalbu, a konačnu reč donela bi Keri Lam Čeng Juet-ngor, šefica Izvršnog saveta Specijalnog administrativnog regiona Hongkong.

REČ POLITIČARA 

Keri Lam smatra da politika jedna zemlja – dva sistema nije ugrožena. Izjavila je da centralne vlasti apsolutno nemaju nameru da podrivaju sistem Hongkonga, ali da jedna zemlja podrazumeva poštovanje nacionalnog suvereniteta i nacionalnog interesa.

„Ako se prekorači crvena linija, onda vlada i ja kao njen izvršni šef nećemo to tolerisati“, rekla je Keri Lam.

Sekretar za bezbednost Džon Li Ka-čju dodao je da je lokalna vlada uvek poštovala crvene linije koje je postavio Peking, i da je uvek bila jasna o pitanju protivljenja nezavisnosti. Istakao je i da bi zabrana bila u skladu sa zakonom.

„U Hongkongu imamo slobodu udruživanja, ali to pravo nije bez ograničenja“, rekao je Li. „Prema odredbama Zakona o pravima Hongkonga, ograničenja mogu da budu određena zakonom ako je to neophodno u interesu nacionalne ili javne bezbednosti, javnog reda, zaštite javnog zdravlja i morala, ili zaštite prava i sloboda od drugih“, poručio je Džon Li Ka-čju.

Osnovni zakon Hongkonga, inače, predviđa mogućnost onemogućavanja učešća kandidatima na izborima ukoliko sud obezbedi čvrste, jasne i uverljive dokaze o nepoštovanju Osnovnog zakona. Upravo to se u proleće ove godine dogodilo Džošui Vongu Či-fungu, Ventus Lau Ving-hong i Agnes Čou Ting, koja predvodi partiju Demosisto, prilikom kandidature za učešće na izborima 11. marta ove i Endiju Čanu Ho-tinu 2016. godine.

Od 2016. godine svi kandidati koji žele da učestvuju na izborima u Hongkongu moraju da prilože posebnu deklaraciju kojom se obavezuju da poštuju Osnovni zakon Specijalnog kineskog autonomnog regiona Hongkong.

„OKUPIRAJ CENTRAL“ – NEUSPELA KIŠOBRAN REVOLUCIJA

Pokret „Okupiraj Central“ poznat je i kao neuspela kišobran revolucija. Talas građanske neposlušnosti započeo je u Hongkongu 28. septembra 2014. godine.

Vođstvo pokreta je pozvalo demonstrante da blokiraju puteve i parališu gradske poslovne četvrti, kako bi centralna vlada u Pekingu i lokalna u Hongkongu bile primorane da sprovedu univerzalno pravo glasa na izborima za šefa Izvršnog saveta 2017. i sam Izvršni savet 2020. godine, bez prethodne saglasnosti na podobnost kandidata za učešće na izborima, sve prema „međunarodnim standardima“.

Pokret je zvanično bio zamisao Bena Taj Jiu-tinga, vanrednog profesora prava na Univerzitetu u Hongkongu, ali je rukopis dešavanja na ulicama neodoljivo podsećao na proteste organizovane prilikom obojenih revolucija. Protesti su trajali 79 dana, pretežno oko Admiraliteta, u četvrtima Kausevej bej i Mongkok, ali su okupljali sve manje učesnika kako je vreme odmicalo.

Od početnog nezadovoljstva namerom države da verifikuje izborne liste, vođe protesta prešle su na zahteve da rukovodstvo Hongkonga podnese ostavke.

Ispostavilo se da pitanje predizborne verifikacije Komiteta za imenovanje kandidata za izbore u Pekingu i pitanje opštih izbora uopšte nisu suština problema.

Već tu je postao prepoznatljiv rukopis kišobran revolucije. Najpre je centralna vlast u Pekingu izrazila sumnju da možda neke strane sile stoje iza protesta, a potom je i Čuen Jing Leung, prvi čovek izvršne vlasti u Specijalnom autonomnom regionu Hongkong, izjavio da protest nije u potpunosti domaći pokret, dodajući da su strane sile izvesno umešane u proteste.

Pre toga je Čuen Jing Leung dao mandat Kei Lem, tadašnjoj administrativnoj sekretarki lokalnih vlasti, da pregovara sa studentima. Upriličen je razgovor pred kamerama, uživo, pred svim ljudima Hongkonga.

Ni to nije bilo dovoljno da se strasti smire. Ubrzo potom, strani mediji su čak objavili i mesto u Norveškoj odakle su protesti navodno organizovani.

Kineski mediji izveštavali su da se na protestima okupljalo do 20 hiljada učesnika. Svako ko je šetao ulicama Ajlanda oko Admiraliteta i ulicama s druge strane Viktorijine luke zna da se tamo pre može smestiti nekoliko hiljada, umesto nekoliko stotina hiljada ljudi, koliko su brojali zapadni mediji.

Osim toga, zapadni mediji nisu preneli rezultate istraživanja Univerziteta u Hongkongu od 17. i 18. novembra po kojem je čak 82,9 odsto stanovnika Hongkonga želelo da protesti „Okupirajmo Central“ prestanu, a gotovo 70 odsto građana smatralo je da je lokalna vlada trebalo da rastera demonstrante, što se na kraju i dogodilo.

Čini se da organizatori protesta 2014. u Hongkongu nisu uspeli da ubede Hongkonžane u ispravnost protesta. Dok su oni protestovali, njihove gradske vlasti i tamošnja, inače veoma važna berza potpisale su strateški ugovor sa berzom u Šangaju, a u Pekingu je začeta nova konfiguracija globalne privrede.

Jedina prava podrška na koju su demonstranti iz Hongkonga naišli bili su ofrlje organizovani mitinzi podrške po britanskim i američkim gradovima.

ŽUTA PATKA

Žuta patka, po mnogima simbol građanskih pokreta i otpora, delo je Florentijna Hofmana, holandskog umetnika koji je tragao za savršenom formom igračke. Patka igračka koju je proizvodila hongkonška kompanija „Tolo tojs“ učinila mu se najidealnijom. Ostalo je istorija. Žuta patka se od 2007. godine do lane pojavila u desetinama velikih i manjih gradova, među kojima su Hongkong (2013), Peking, Harbin, Makao i Hangdžou u matičnom delu Kine, neki gradovi na Tajvanu.

HONGKONŠKE PARTIJE

U Hongkongu deluju desetine političkih partija, pokreta i drugih organizacija. Politički spektar kreće se od klasične desnice do liberala. Neke partije prepoznate su kao bliže centralnoj vladi, a neke su u zapadnim medijima označene kao „prodemokratske“. Ipak, nijedna vodeća partija u Hongkongu ne podržava bilo koji oblik separatizma.

VEĆ VIĐENO – KANDIDATI ZA NOBELOVU NAGRADU

Zanimljivo, 5. oktobra prošle godine američki senatori Marko Rubio i Kris Smit objavili su da će vođe kišobran revolucije,Natna Loua, Aleksa Čoua i Džoušuu Vonga, kao i ceo kišobran pokret, predložiti za Nobelovu nagradu za mir za 2018. godinu, zbog njihovih „mirnih napora“ za uvođenje „političkih reformi“ i „zaštitu autonomije i garantovanih sloboda u Hongkongu“.

(Pečat)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *